Pregled bibliografske jedinice broj: 465992
Napoleonova i suvremena hrvatska cestovna mreža u Dalmaciji / Le Reseau Routier Dalmate D'Ajourdhui et aux Temps de Napoleon
Napoleonova i suvremena hrvatska cestovna mreža u Dalmaciji / Le Reseau Routier Dalmate D'Ajourdhui et aux Temps de Napoleon // Kulturno-znanstveni skup "Napoleonova Dalmacija" / Colloque Culturel et Scientique "Le Dalmatie Napoleonienne"
Split: Hrvatsko-francuska udruga, Alliance Francaise de Split ; Filozofski fakultet Split, Odsjek za povijest, 2009. str. 18-21 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 465992 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Napoleonova i suvremena hrvatska cestovna mreža u Dalmaciji / Le Reseau Routier Dalmate D'Ajourdhui et aux Temps de Napoleon
(Napoleonic and modern road network in Dalmatia)
Autori
Pašalić, Želimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Kulturno-znanstveni skup "Napoleonova Dalmacija" / Colloque Culturel et Scientique "Le Dalmatie Napoleonienne"
/ - Split : Hrvatsko-francuska udruga, Alliance Francaise de Split ; Filozofski fakultet Split, Odsjek za povijest, 2009, 18-21
Skup
Kulturno-znanstveni skup "Napoleonova Dalmacija" / Colloque Culturel et Scientique "Le Dalmatie Napoleonienne"
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
ekonomska povijest; prometne mreže
(economic history; traffic networks)
Sažetak
Za relativno kratkotrajne francuske vladavine u Hrvatskoj i Dalmaciji izgrađeno je zaista dosta cesta, kako poprečnih (transverzalnih) veza primorskih naselja (morskih luka) sa zaleđem, tako i uzdužnih (longitudinalnih) cestovnih pravaca. Napoleonovi cestovni pravci važni za Hrvatsku, Dalmaciju i susjedno okruženje u osnovi se podudaraju sa glavnim smjerovima naših današnjih cesta. Dio današnjih postignuća u cestogradnji potvrdio je zamisli i davna ostvarenja Napoleonove mreže cesta. Ali, još uvijek se možemo upitati: hoće li u predpristupnim procesima ulaska Hrvatske u EU i nakon toga novo vrijeme i europsko okruženje nastaviti Napoleonovom dinamikom? Dosada Hrvatska najviše čini sama. Europa ja dosada odgovorila kontinentalnim uzdužnim koridorom X (dolinom Save) i ograncima: Vb (Budimpešta – Zagreb – Rijeka, bez nastavka prema Trstu) te Vc (Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Mostar – Ploče) koji se sporo ostvaruje. Za uzdužni, Jadransko-jonski prometni koridor (JJPK), od sjeverne Italije do Grčke, Hrvatska ubrzano gradi autocestu Rijeka – Dubrovnik, u kombinaciji s Dalmatinom (autocesta Zagreb – Dubrovnik). Europa, osim BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke, zasada još uvijek ne mari previše za JJP koridor, pa ga nije ni uvrstila u mrežu glavnih europskih koridora. Čekamo uvrštenje i moderno ostvarenje zamisli za preostale glavne cestovne pravce još iz Napoleonova doba u Dalmaciji?!
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
055-0551207-0776 - Ekonomski identitet jadranskog prostora i europske integracije (Derado, Dražen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Split
Profili:
Želimir Pašalić
(autor)