Pregled bibliografske jedinice broj: 465304
Hobbesova teorija autorizacije II.
Hobbesova teorija autorizacije II. // Politička misao : Croatian Political Science Review, 46 (2009), 2; 115-139 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 465304 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hobbesova teorija autorizacije II.
(Hobbes' theory of authorisation II)
Autori
Ribarević, Luka
Izvornik
Politička misao : Croatian Political Science Review (0032-3241) 46
(2009), 2;
115-139
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
teorija autorizacije; osoba; društveni sporazum; suverenost; suveren; podanici; vlast; moć; država; Hobbes; Quentin Skinner; Hanna Pitkin; Jean Hampton
(theory of authorisation; person; social contract; sovereignty; sovereign; subjects; power; might; state; Hobbes; Quentin Skinner; Hanna Pitkin; Jean Hampton)
Sažetak
U Hobbesovoj teoriji autorizacije I. pokazano je na koji način Hobbes teorijom autorizacije uspijeva razriješiti poteškoće koje su u prethodnim formulacijama njegove znanosti o politici opterećivale problem stvaranja države pojmljene kao dvostruko impersonalan aparat vlasti koji počiva na predstavničkom odnosu suverena i podanika. U ovom tekstu, autor preispituje i pristup i zaključke svog istraživanja kroz kritičko razmatranje tumačenja Hobbesovog shvaćanja predstavništva Quentina Skinnera i Hanne Pitkin. U svojim recentnim radovima Skinner je pokušao pokazati da se ona mora interpretirati, prije svega, kao sredstvo u ideološkom sukobu republikanaca i monarhista u Engleskoj Hobbesova vremena. Hanna Pitkin je, pak, dovela u pitanje predstavnički karakter suverene vlasti. U razlici spram njih, autor obrazlaže tezu da se teoriju autorizacije ne može razumjeti bez njezinog razmatranja u širem okviru Hobbesove znanosti o politici, dovodeći ju u vezu s ostalim važnim problemskim sklopovima te znanosti poput prava kažnjavanja, odnosa prava suverena i slobode podanika i dužnosti suverena. Tumačenjem teorije autorizacije prvenstveno kao dijela sustava uvjetovanog logikom cjeline izlaganja koju i sam oblikuje, nastoji se pokazati da je autorizacijom zasnovan odnos suverena i podanika, unatoč tome što je jednostranim ovlaštenjem podanika uspostavljen suveren koji nema pravnih obveza prema njima, doista određen predstavničkom logikom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
015-0000000-3415 - Država, društvo i političko-ekonomski razvoj
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Profili:
Luka Ribarević
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
