Naslov
Kakvoća bukovih stabala i sortimenata u prebornim šumama Gorskog Kotara
(Quality of Beech Trees and Assortments in Selective Forests of Gorski Kotar)

Autori
Perković, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.03

Godina
2010

Stranica
84

Mentor
Poršinsky, Tomislav

Ključne riječi
obična bukva; preborne sastojine; debljina kore; čistoća debla; neprava srž; drvni sortimenti; sortimentna stuktura
(common beech; selective forests; bark thickness; trunk purity; false heartwood; wood assortments; assortment structure)

Sažetak
U radu je istraživana kakvoća bukovih stabala i struktura sortimenata u prebornim sastojinama Gorskog kotara. Istraživanje je provedeno u prebornim sastojinama koje pridolaze u EGT-u I-C-10a, koji zajedno s EGT-om I-C-10b zauzima 48 % površine državnih šuma u UŠP Delnice. Istraživanje je provedeno ne četiri šumarije UŠP Delnice, i to: Crni Lug, Lokve, Fužine i Rijeka. Cilj istraživanja je opisati običnu bukvu iz prebornih sastojina Gorskog kotara što uključuje proučavanje nekih značajki obične bukve koje utječu na količinu i kakvoću tehničke oblovine kao i na ukupnu iskoristivost obujma krupnoga drva bukovih stabala. U radu se željelo istražiti i utvrditi slijedeće značajke stabala obične bukve: sekcioniranjem odrediti bruto obujam svakog stabla uzorka, čistoću debla, debljinu kore u ovisnosti o srednjem promjeru oblovine, udjel kore u obujmu stabla, pojavnost neprave srži kao i njen udio u obujmu stabla, iskorištenje kao i otpad pri sječi i izradbi drva, udjel drvnih sortimenata (furnirski i trupci za ljuštenje, pilanska oblovina, ogrijevno drvo) u odnosu na neto i bruto obujam stabla. Prikupljeni podaci obrađeni su matematičko-statističkim metodama uz primjenu računala. Istraživanjem je utvrđeno: 1. Debljina bukove kore u prebornim šumama Gorskog kotara veća je nego u jednodobnim panonskim bukovim šumama. Prosječni postotni udio obujma kore u obujmu bukovih stabla iznosi 6, 2 %, a prosječni postotni udio obujma kore u obujmu bukove tehničke oblovine iznosi 5, 5 %. 2. Nije utvrđena ovisnost čistoće debla bukovih stabala o prsnom promjeru. Srednje vrijednosti pokazuju uzlazni trend s porastom promjera. 3. Postotni udio broja stabala s nepravom srži veći je u goranskim bukovo-jelovim sastojinama nego u jednodobnim panonskim bukovim sastojinama za 10–15 %, što ukazuje na lošiju kakvoću goranske bukovine. 4. Postoji potpuna ovisnost bruto i neto obujma stabla i obujma otpada o prsnom promjeru bukovih stabla, čije vrijednosti rastu s porastom prsnoga promjera. 5. Postotni udjeli iskorištenja drva (86, 7 %) i otpada (13, 3 %) pri sječi i izradbi drva u obujmu krupnoga drva stabla ne pokazuju ovisnost o prsnome promjeru bukovih stabala. 6. Srednje vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine, furnirskih i trupaca za ljuštenje te pilanskih trupaca u neto obujmu stabla niže su od vrijednosti koje su dobivene za dovršni sijek u jednodobnim panonskim bukovim sastojinama, što govori o lošijoj kakvoći goranske bukovine, najčešće uslijed povećanoga udjela broja stabala s nepravom srži, kao i većega udjela obujma neprave srži u obujmu tehničke oblovine, ali i manjih visina debala. 7. Srednje vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine, ogrijevnoga drva, otpada pri sječi i izradbi drva, kao i furnirskih i trupaca za ljuštenje, pilanskih trupaca u bruto obujmu bukovih stabala relativno se dobro uklapaju (uz manja odstupanja u pojedinim debljinskim stupnjevima) u sortimentne tablice koje se rabe u državnom poduzeću za gospodarenje šumama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA