Naslov
Kosta Strajnić i ideja nacionalnog stila u umjetnosti
(Kosta Strajnić and idea of national style in art)

Autori
Srhoj, Vinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kosta Strajnić, život i djelo

Urednik/ci
Ivan Viđen

Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku ; Institut za povijest umjetnosti

Grad
Dubrovnik : Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
30-49

ISBN
978-953-6316-75-5

Ključne riječi
Kosta Strajnić, Vidovdanski hram, Ivan Meštrović, jugoslavenski nacionalizam, Dubrovnik
(Kosta Strajnić, National style, Vidovdan Temple, Ivan Meštrović, Yugoslav nationalism, Dubrovnik)

Sažetak
Rad razmatra djelovanje umjetničkog kritičara i publiciste Koste Strajnića pred Prvi svjetski rat, tijekom rata i u međuratnom razdoblju. Strajnić tada pristaje uz nacionalno-romantičnu struju naše moderne umjetnosti koja kroz djelovanje udruženja Medulić i Ivana Meštrovića propagira ideju nacionalnog stila ili rasnog izraza, koju je moguće provesti na političkoj i kulturnoj podlozi jugoslavenskog ujedinjenja. Suprotstavljajući se ideji da umjetnost može biti anacionalna, smatra gotovo cjelokupnu umjetnost do pojave Meštrovića, stranim uplivom i perifernom imitacijom. Također ističe da „kada se traži nacionalna umjetnost, traži se u prvom redu originalna umjetnost“ (K.S.). Strajnićevo dokazivanje da smo na samom pragu stvaranja velikog stila s obilježjima svih južnoslavenskih naroda, potkrijepljeno je kroz kiparske fragmente i arhitektonski koncept Meštrovićeva Vidovdanskog hrama. Rad sustavno prati razvoj Strajnićeve ideje o umjetnosti nacionalnog izraza, problematizirajući neke njegove idealistične i propagandističke postavke, te kontrastirajući Strajnićeve ideje s onim njegovih istomišljenika i oponenata. Također se naglašava paradoks da i Strajnić, kao protivnik austrijske državne ideje, zagovara upravo stilove secesije, simbolizma i monumnentalizma, poniklih u mrskom političkom okruženju Monarhije, misleći da je to naš nacionalni stil, a ne kultura političkog neprijatelja. Povlači i razdjelnica između Strajnićeva preddubrovačkog razdoblja i nakon dolaska u Dubrovnik 1928. godine, kada kritičar sve manje zagovara programatski nacionalizma i simbolistički monumentalizam Medulića i Meštrovića, a sve više odjeke plenerizma i impresionizma koji se sugestivnije nameću već u drugom desetljeću među zagovornicima i nasljedovateljima „čistoga slikarstva“ tzv. hrvatske škole u Münchenu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA