Pregled bibliografske jedinice broj: 464716
Organski zakoni u Republici Hrvatskoj – kritika prakse Ustavnog suda RH
Organski zakoni u Republici Hrvatskoj – kritika prakse Ustavnog suda RH // Zbornik radova „Hrvatsko ustavno sudovanje – de lega lata i de lege ferenda“ s okruglog stola održanog 2. travnja 2009. u palači HAZU, HAZU, Zagreb, 2009.
Zagreb, 2009. str. 391-404 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 464716 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Organski zakoni u Republici Hrvatskoj – kritika prakse Ustavnog suda RH
(Organic Laws in the Republic of Croatia – Criticism of Case-law of the Constitutional Court of the Republic of Croatia)
Autori
Barić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova „Hrvatsko ustavno sudovanje – de lega lata i de lege ferenda“ s okruglog stola održanog 2. travnja 2009. u palači HAZU, HAZU, Zagreb, 2009.
/ - Zagreb, 2009, 391-404
ISBN
978-953-154-890-8
Skup
Okrugli stol „Hrvatsko ustavno sudovanje – de lega lata i de lege ferenda“ održan 2. travnja 2009. u palači HAZU, HAZU, Zagreb, 2009.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.04.2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Ustavni sud RH; organski zakoni; ustavni zakoni; međunarodni ugovori; hijerarhija pravnih propisa
(Constitutional Court of the Republic of Croatia; organic laws; constitutional laws; international agreements; hierarchy of legal norms)
Sažetak
Jednom utvrdivši veću pravnu snagu organskih zakona, oni moraju postati mjerilo ocjene ustavnosti ordinarnih zakona. Dodatno, uz tumačenje pravne snage organskih zakona koja proizlazi iz posebne većine za njihovo usvajanje, Ustavni sud RH mora razlikovati i organske zakone prema načinu donošenja, a za potrebe utvrđivanja njihove međusobne pravne snage. Utvrđenje o višoj pravnoj snazi organskih zakona mora imati za posljedicu i hijerarhijsku poziciju pojedinih organskih zakona ovisno o većini koju Ustav predviđa (dvotrećinska ili apsolutna većina zastupnika). Drugim riječima, organski zakoni koji reguliraju prava pripadnika nacionalnih manjina trebaju imati višu pravnu snagu od ostalih organskih zakona. U protivnom, dolazi do logičkog obaranja kriterija čijom primjenom je uopće utvrđeno postojanje više pravne snage za organske zakone općenito. Ustavni sud bi morao utvrđivati ustavnost običnih zakona, koji zadiru u organskozakonsku materiju ili samo razrađuju detalje te materije, ne samo na temelju ustavnih odredbi, već i na temelju sadržaja samog organskog zakona. Da li će pri tome izrijekom reći da se poziva na sadržaj organskog zakona (poput francuskog rješenja) ili će sadržaj referentne ustavne odredbe tumačiti pomoću organskog zakona (poput španjolskog rješenja), nije suštinski važno. Organski zakoni, koji u pravnom poretku RH nesumnjivo imaju višu pravnu snagu od ostalih zakona, zahtijevaju sukladnost svih nižih pravnih propisa. Sukladno načelu vladavine prava definiranom u odnosu na međunarodne ugovore, čini nam se da nema drugog izbora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
115-1151212-2637 - Socijalna sigurnost i tržišno natjecanje - europski zahtjevi i hrvatska rješenja (Bodiroga-Vukobrat, Nada, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Rijeka
Profili:
Sanja Barić
(autor)