Naslov
Hrvatske knjižnice danas: prostor kao nužan preduvjet za iskorak u 21. stoljeće
(Croatian libraries today: space as a necessary requirement for moving into 21st century)

Autori
Aparac-Jelušić, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Godišnja konferencija ZBS

Mjesto i datum
Sombor, Srbija, 04.06.2009. - 05.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Knjižnice; Prostor
(Libraries; Space)

Sažetak
Cilj je izlaganja predstaviti pristupe, polazna načela, načine djelovanja knjižničara u procesima pripreme i izgradnje knjižničnih zgrada te ukazati na izazove i prepreke modernoga doba s kojima se susreću i knjižničari i arhitekti. U uvodnome dijelu ukratko će se ukazati na važnost knjižničnih zgrada kao odraza društvenog poimanja pisane riječi i znanja te načina na koji je, u odnosu na ideju knjižnične zgrade, raspoređena ekonomska, politička, kulturna i društvena moć. Autorica polazi od teze da su knjižnične zgrade izazov i graditeljima i arhitektima pred koje se postavljaju zakonitosti njihovih profesija, ali i samim knjižničarima, za koje suradnja s arhitektima postaje uvjet bez kojega se ne može ozbiljno djelovati. Knjižnične zgrade nesumnjivo jasno odražavaju društvenu moć, težnju i nastojanja dominantnih društvenih skupina u odnosu na oblikovanje pisane riječi, stupanj njezine javnosti i pristup onih koji ju trebaju, ali i upućuju na zaokupljenost moći i nadzorom nad sadržajem koji je u njima pohranjen, i načinima na koji je taj sadržaj korišten. Društvene, ekonomske, kulturne, a osobito tehnološke promjene zahtijevaju i promjene u odnosu na planiranje i oblikovanje knjižničnih zgrada, na zgradu i na njezin izgled, na unutarnju organizaciju. Suvremene knjižnične zgrade mjesta su unutar kojih se, u institucionalnome smislu ali i u novome, virtualnom svijetu, ostvaruje temeljno poimanje prostora suvremene komunikacije. Fizička knjižnica u digitalnome dobu dobiva nove dimenzije u odnosu prema nositeljima informacija, u odnosu prema pristupu informacijama i građi, u odnosu prema novoj ulozi knjižničara i u odnosu prema ulozi knjižnice u društvu. Sve to utječe na postavljanje promišljene i stručno utemeljene osnove za planiranje. Naposlijetku, na primjeru nekoliko projekata novih knjižničnih zgrada i adaptacije nenamjenskih zgrada za potrebe knjižnica u Hrvatskoj, nastojat će se prikazati kako su hrvatski knjižničari ostvarivali suradnju s arhitektima i oblikovali programska rješenja koja su poslužila kao polazište za osmišljavanje zanimljivih ideja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

Napomena
Pozvano izlaganje na međunarodnom skupu

POVEZANOST RADA