Naslov
Dinamika sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine s obzirom na dob i fitocenološku pripadnost sastojina.
(Dynamics of pedunculate oak decline in Spačva forest basin from 1996 to 2006 with regard to the age and phytocoenological affiliation of forest stands)

Autori
Dekanić, Stjepan ; Dubravac, Tomislav ; Pilaš, Ivan ; Indir, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima / Matić, Slavko ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009, 55-73

ISBN
978-953-154-907-3

Skup
Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.09.2008. - 25.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
sušenje hrasta lužnjaka; Spačvanski bazen; starost sastojine; mikrostanište; fitocenološka pripadnost
(pedunculate oak dieback;)

Sažetak
Dinamika sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu s obzirom na starost sastojine i vlažnost mikrostaništa, odnosno fitocenološku pripadnost kao indikator vlažnosti mikrostaništa, istražena je na uzorku od 1010 odsjeka ukupne površine 21 506 ha, što iznosi 53 % od površine promatranih 11 gospodarskih jedinica. Podaci iz 22 osnove gospodarenja i GIS baza podataka radi obrade su objedinjeni i razvijeni su algoritmi za izračun kretanja drvne zalihe hrasta lužnjaka u odsjeku. Odsjeci su prema fitocenološkoj pripadnosti svrstani u tri grupe: sastojine na gredi (najsuše stanište), sastojine u nizi s rastavljenim šašem (najvlažnije stanište) i sastojine u nizi sa žestiljem koje s obzirom na vlažnost staništa imaju prijelazni karakter. Razdobljem u kojemu je promatrana dinamika sušenja (1996. do 2006. godine) obuhvaćena je i izrazito sušna 2003. godina. Ustanovljeno je da intenzitet sječe sušaca i 3B stabala postojano raste sa starosti sastojine, ali uz vrlo veliku varijabilnost, tj. unutar iste starosne grupe postoje sastojine u kojima sušenje nije izraženo, ali i one u kojima sušenje poprima katastrofalne razmjere. Zabilježen je i vrlo intenzivan ulazak mehanizacije u starije sastojine, kao posljedica nastojanja da se umanje ekonomske štete zbog gubitka furnirskih trupaca. U više od 69 % odsjeka sječa je obavljena tri i više puta unutar promatranoga desetljeća. Po ukupnome obujmu, najviše je sušaca i 3B stabala posječeno u sastojinama na gredi, međutim odsjeci ove šumske zajednice bili su i najzastupljeniji u uzorku, kako po brojnosti tako i po površini. Razlike između odsjeka tri šumske zajednice ustanovljene su rije svega u dinamici sječe sušaca i 3B stabala tijekom promatranoga razdoblja. Gledajući prosječni godišnji intenzitet sječe sušaca izražen u m3/ha i kao postotak od tekuće drvne zalihe u hrasta u odsjeku, intenzitet sječe najviše koleba u sastojinama sa rastavljenim šašem u nizi, odnosno u najvlažnijem staništu, gdje su zabiljeeni najveći, ali također i najmanji prosječni godišnji intenziteti. Daljnja su istraživanja u tijeku kako bi se dodatno rasvijetlila uloga dobi sastojine i značajki mikrostaništa u kompleksu sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA