Naslov
Sastav populacija i prostorno-vremenska raspodjela riblje mlađi u južnom Jadranu
(Population composition and spatio-temporal distribution of juvenile fish in south Adriatic)

Autori
Tutman, Pero ; Kožul, Valter, Glavić, Nikša ; Glamuzina, Branko i Skaramuca, Boško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 7. Kongresa biologa Hrvatske / Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 250-251

Skup
Sedmi kongres biologa Hrvatske

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 25.09.2000. - 29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
riblja mlađ; biodiverzitet; priobalne vode
(fish fry; biodiversity; coastal waters)

Sažetak
U razdoblju od svibnja 1998. do svibnja 1999. na četiri postaje u plitkim obalnim vodama južnog Jadrana (Uvala Gornji Molunat; Uvala Donji Molunat; Uvala Gornje Čelo - otok Koločep; Uvala Lopud - otok Lopud) istraživan je kvalitativno-kvantitativni sastav, prostorna i vremenska raspodjela te dužinsko-težinski odnos riblje mlađi. Uzorci su sakupljani modificiranom mrežom potegačom 50 metara dužine i visine 500 cm na središnjem dijelu s centralnom vrećom. Promjer oka je 8 mm na vanjskim krilima i 4 mm na središnjem dijelu mreže. Tijekom istraživanja ulovljeno je ukupno 7974 primjeraka riblje mlađi, pripadnika 22 porodice i 63 vrste. U lovinama dominiraju Sparidae sa 33.48% te Mugilidae sa 28.91 %. Od 17 gospodarski zanimljivih vrsta, u svim lovinama, gavun (Atherina hepsetus) zastupljen je s 13.94 %, batoglavac (Pagellus acarne) s 13.40 %, bukva (Boops boops) s 7.26 %, fratar (Diplodus vulgaris) s 3.98 %, te cipal plutaš (Oedalechilus labeo) s 18.82 %. Od ostalih, gospodarski manje zanimljivih vrsta, najzastupljenije su knez (Coris julis) s 4.45 % , martinka (Symphodus ocellatus) s 2.42 % i kosirica (Symphodus roissali) s 1.04 %. Najviše vrsta (45) ulovljeno je na postaji Uvala Lopud, a najmanje (27) na postaji Uvala Gornje Čelo. Za utvrđivanje stupnja faunističke sličnosti među istraživanim postajama korišten je Sorensenov indeks (QS) kojim je ustanovljeno da su postaje uvala Donji Molunat i uvala Lopud međusobno vrlo slične (92.95 %), dok su postaje uvala Donji Molunat i uvala Gornje Čelo najrazličitije (50.70 %).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA