Naslov
Hidrogeologija Imotskog polja
(The Hidrogeology of Imotsko Polje)

Autori
Slišković, Ivan ; Ivičić, Darko

Izvornik
Rudarsko geološki glasnik (1840-0299) 4 (2000), .; 59-67

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
hidrogeologija; Imotsko polje; podzemne veze; izvori; sliv
(hydrogeology; Imotsko Polje; groundwater conections; springs; catchment area)

Sažetak
Sliv Imotskog polja i rijeke Vrljike do predviđene akumulacije Nuga pripada središnjem pojasu dinarskog krša. Ta zona vanjskih Dinarida u hidrogeološkom smislu odlikuje se neskladom izme&eth ; ; u morfoloških i hidrogeoloških razvodnica. Površinski tokovi završavaju u ponorima i/ili ponornim zonama koji daju vodu u sliv rijeke Tihaljne ili na Vrulju u Dubcima kod Brela i Klokun kod Drašnice. Međusobni odnosi hidrogeoloških karakteristika stijena, tektonske oštećenosti, prostornog i visinskog položaja geoloških struktura, morfologije terena i koli&egrave ; ; ine padalina uvjetuju hidrogeološku funkciju terena. Razlikujemo teren u kojem slabopropusne naslage predstavljaju potpunu barijeru tečenju podzemne vode, a nepotpune barijere ne sprječavaju u cijelosti tečenje u podzemlju, već reguliraju i usmjeravaju njihovo otjecanje. Značajnu ulogu u usmjeravanju podzemnih voda imaju permotrijaski pješčenjaci s gipsom i anhidritom kod mjesta Sobač, te eocenski fliš i prominska klastična serija u područjima Vir - Zavelim, Roško polje- Mesihovina - Studena vrila - Rakitno. Najveće prostranstvo izgrađuju vapnenjačke stijene u izmjeni s dolomitima koje ne predstavljaju značajnije prepreke tečenju podzemnih voda. Podzemne barijere čine donjokredni dolomiti i pločasti vapnenci s rožnjacima u području Imotski - Grude. Djelomične (viseće) barijere tečenju podzemne vode predstavljaju neogenske laporovite naslage i kvartarni zaglinjeni sedimenti u Imotskom polju.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA