Pregled bibliografske jedinice broj: 463777
Pluralistička teorija utemeljenja ljudskih prava
Pluralistička teorija utemeljenja ljudskih prava, 2009., doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
CROSBI ID: 463777 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pluralistička teorija utemeljenja ljudskih prava
(Pluralist theory of the foundations of human rights)
Autori
Kulenović, Enes
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet političkih znanosti
Mjesto
Zagreb
Datum
15.06
Godina
2009
Stranica
239
Mentor
Kurelić, Zoran
Ključne riječi
ljudska prava; pluralizam; dobar život
(human rights; pluralism; good life)
Sažetak
Glavni je cilj disertacije pokušaj razvoja pluralističke teorije ljudskih prava, s naglaskom na pitanje njihova utemeljenja. S obzirom da zaštita ljudskih prava predstavlja jedan od glavnih temelja legitimnosti liberalno-demokratskih poredaka, širenje 'kulture ljudskih prava' primarnu zadaću globalnog dijaloga, a njihova primjena jedan od najozbiljnijih izazova međunarodnim političkim, pravnim i aktivističkim institucijama i organizacijama, neosporno je kako pitanje njihova utemeljenja predstavlja važan problem političke teorije. Time više je indikativan trend u suvremenoj političkoj teoriji koji, s jedne strane, pokazuje jasnu proliferaciju interesa i literature na temu ljudskih prava, ali s druge strane mali broj relevantnih studija koje se bave samim pitanjem njihova utemeljenja. Autor smatra kako uzrok tome treba potražiti u izazovu samoj ideji univerzalnih ljudskih prava koja dolazi propašću prosvjetiteljske prirodno-pravne tradicije utemeljenja prava čovjeka, propitivanjem prirode i sadržaja tih prava od strane različitih moralnih tradicija, te od zagovornika kulturnoga relativizma. Disertacija je pokušaj da se na taj izazov valjano odgovori oslanjajući se na teoriju vrijednosnog pluralizma i suvremenog aristotelijanizma. Takav pristup otvara mogućnost odmaka od objektivističke prirodno-pravne tradicije inzistiranjem na konstruktivističkom karaktere prava bez žrtvovanja njihove univerzalnosti. Minimalistički koncept dobroga života definiran kroz primarne i sekundarne vrijednosti bez čijeg se ostvarenja, niti jedan život, neovisno o različitim moralnim tradicijama, ne može nazvati dobrim daje polaznu točku utemeljenja univerzalnosti ljudskih prava, a time i trans-kulturalnog vrednovanja suprotstavljenih moralnih tradicija. Iz pluralističke perspektive ljudska su prava definirana kao mehanizam zaštite univerzalnih primarnih i sekundarnih vrijednosti kao preduvjeta ostvarenju minimalnih zahtjeva dobroga života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
015-0000000-3614 - Europski racionalitet u kulturnom i političkom kontekstu
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb