Naslov
Bentoske životne zajednice. Fitobentos.
(Benthic communities. Phytobenthos.)

Autori
Antolić, Boris ; Žuljević, Ante ; Nikolić, Vedran

Izvornik
Kontrola kakvoće obalnog mora: Projekt “Pag Konavle 2007”. Inst. za oceanograf. i ribarst., Split, Studije i elaborati, 286: 165-185.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2008

Ključne riječi
fitobentos; kvaliteta obalnog mora
(phytobenthos; seawater quality)

Sažetak
Florističkom i fitocenološkom analizom epilitskoga dijela uzoraka sastojina vodećih plitkovodnih vrsta roda Cystoseira na područjima otoka Paga (Paški zaljev), Zadra (Uvala Borik), Splita (Stobreč), Ploča (kod Uvale Soline), poluotoka Pelješca (Prapratno), Dubrovnika (otok Lokrum) i otoka Visa (kod uvale Rukavac), te dobivenim vrijednostima biotičkog indeksa EEI koji služe za procjenu ekološkog stanja priobalnih voda, utvrđeno je da su na istraživanim područjima sastojine cistozira razmjerno dobro razvijene. Na to ukazuje razmjerno veliki broj određenih epilitskih svojti bentoskih alga na pojedinim područjima ; brojčana i postotna zastupljenost glavnih sistematskih odjeljaka bentoskih alga ; razmjerno visoka, srednja ukupna pokrovnost (ZRMi %) uzoraka, srednja ukupna pokrovnost glavnih sistematskih odjeljaka bentoskih alga, kao i srednja ukupna pokrovnost ekoloških nadskupina i skupina bentoskih alga ; srednja ukupna pokrovnost i kvantitativna dominancija (DR%) roda Cystoseira. Najveće promjene u sastavu i građi istraživanih cistozira zabilježene su na područjima Splita i Zadra. Na tu činjenicu ukazuje najveći broj zabilježenih svojti iz ekološke nadskupine ETNsl (alge onečišćenih voda u širem smislu) i razmjerno visoke vrije dnosti srednje ukupne pokrovnosti (Σ RMi%) i kvantitativne dominancije (DR%) u odnosu ostala istraživana područja, koje su prouzročile i najveće promjene u istraživanim sastojinama cistozira. Svojte bentoskih algi koje su najviše doprinijele promjeni sastava i građe istraživanih sastojina cistozira, a pripadaju ekološkoj nadskupini ETNsl, su vrste Ulva rigida, Hypnea musciformis, Dictyopteris membranacea i Gigartina acicularis. Biotičkih indeksi EEI su u skladu s ostalim upotrebljavanim pokazateljima. Međutim potrebno je istaknuti da se indeks EEI u ovom projektu prvi puta primjenjuje za kategorizaciju priobalnih voda jednog dijela našeg Jadrana. Zbog toga je za buduću primjenu indeksa u ovom projektu potrebno provesti daljnja istraživanja i prilagodbe načina izračunavanja indeksa. Osobito je potrebno provesti terenska istraživanja na stalnim postajama kako bi se mogao primijeniti prostorno vezani EEI indeks, što bi povećalo preciznost određivanja ukupnog stanja obalnih voda. Obzirom na ekološko stanje istraživanih postaja one su svrstane u dvije skupine. Jednu skupinu oblikuju postaje koje imaju visoko ekološko stanje (Pag i Vis), dok drugu skupinu oblikuju postaje koje imaju dobro ekološko stanje (Zadar, Split, Ploče, Prapratno i Dubrovnik). Prema vrijednostima biotičkih indeksa (veći od 6) ekološko stanje svih istraživanih postaja je zadovoljavajuće i nalazi se iznad granice po kojoj bi bilo potrebno provesti mjere za poboljšanje kvalitete voda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Biologija

POVEZANOST RADA