Pregled bibliografske jedinice broj: 462026
Genetske razlike hrvatskih i mađarskih šaranskih populacija
Genetske razlike hrvatskih i mađarskih šaranskih populacija // Zbornik radova / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko (ur.).
Osijek: Grafika Osijek, 2010. str. 208-209 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 462026 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genetske razlike hrvatskih i mađarskih šaranskih populacija
(Genetic differences between Croatian and Hungarian carp populations)
Autori
Tomljanović, Tea ; Treer, Tomislav ; Ivelić, Duška ; Jablan, Ines ; Lehoczky, István ; Jeney, Zsigmond
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik radova
/ Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Grafika Osijek, 2010, 208-209
ISBN
978-953-6331-79-6
Skup
45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.02.2010. - 19.02.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Šaran; Cyprinus carpio; mikrosateliti
(Common carp; Cyprinus carpio; Microsatellites)
Sažetak
Uzgoj šarana (Cyprinus carpio L. 1758) u ribnjacima Hrvatske započeo je na prelasku devetnaestog na dvadeseto stoljeće. Tijekom desetljeća selekcijskog rada izdvojene su neke veoma priznate linije šarana kao što su Našice i Poljana. Tijekom vremena došlo je do nestanaka razlika između linija konzumnih šarana u Hrvatskoj. U cilju zaštite izvornog matičnog materijala i njegovog genotipa u Szarvasu je od prikupljenih šarana iz različitih dijelova svijeta formirana živa banka gena. U ovo istraživanje su uključene 4 različite populacije šarana ; Našice, Poljana i našički i poljanski šaran iz gen banke, pri čemu svaka sadrži oko tridesetak jedinki. DNA molekula je izolirana iz tkiva podrepne peraje. Za populacijsku studiju šaranskih populacija odabrali smo šest mikrosatelita iz genetske knjižnice ciprinidnih vrsta MFW1, MFW4, MFW6, MFW7, MFW16, MFW28. Lančanom reakcijom polimeraze (PCR) umnožili smo odsječke na molekuli DNA. Mikrosatelitske lokuse analizirali smo na automatskom sekvenceru ABI PRISM 310. Analizom mikrosatelitskoh lokusa ustanovljeno je 90 različith alela. Očekivana heterozigotnost se kretala od 6, 66 (Poljana) i 93.3 % (genebanka Poljana). U večini populacije odstupaju od Hardy-Weinbergove ravnoteže. Znak inbredinga je podatak da je stvarna heterozigotnost niža od očekivane kod svih populacija. Iako su populacije genetički izuzetno bliske, populacije iz genbanke su pokazale veću varijabilnost stoga su one dobro sredstvo za poboljšanje izvornih linija
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1782739-2275 - Genetika, hranidba i uvođenje novih vrsta u akvakulturi (Aničić, Ivica, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
