Naslov
Prognostički faktori kod karcinoma bubrega
(Prognostic factors in kidney cancer)

Autori
Galić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
4 Hrvatski urološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.09.2009. - 27.09.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
karcinom bubrega; prognostički faktori
(kidney cancer; prognostic factors)

Sažetak
Učestalost karcinoma bubrega u porastu je prvenstveno zahvaljujući iznimnoj dostupnosti ultrazvuka te uvođenju preventivnih sistematskih pregleda. Na taj se način veliki broj karcinoma bubrega pronađe u ranom stadiju. Unatoč tome, nije se smanjila smrtnost od karcinoma bubrega. Samim time, a uzevši u obzir da ne postoji općeprihvaćeni i preporučeni protokol praćenja operiranih, od izuzetne je važnosti poznavati i ispravno tumačiti prognostičke čimbenike u bolesnika s karcinomom bubrega. Samo se na taj način bolesnike može rasporediti u skupine rizika, te primijeniti odgovarajući protokol zbrinjavanja i praćenja. Prognostički se čimbenici dijele u anatomske, histološke, kliničke i molekularne. Anatomski čimbenici obuhvaćaju veličinu tumora, invaziju krvnih žila i priležećih struktura te prisutnost lokalnih i udaljenih metastaza. TNM klasifikacijski sustav (WHO 2002.) obuhvaća sve navedene čimbenike i opće je prihvaćen te višestruko potvrđen sustav s izrazitom prognostičkom snagom. Ipak, postoje problemi i u primjeni TNM sustava: potrebna je dodatna podjela i procjena prognostičkoga značenja u pT3 tumora (invazija vena, nadbubrega i masnoga tkiva) i N1-N2 tumora. Unatoč navedenim nedostatcima, TNM sustav treba uvijek koristiti zbog utjecaja na prognozu i odabir liječenja. Histološki čimbenici obuhvaćaju podvrstu tumora, Fuhrman stupanj, prisutnost tumorske nekroze, invaziju kanalnoga sustava i kapilara te prisutnost sarkomskih elemenata u histološkom preparatu. Stupanj anaplastičnosti jezgre tumorske stanice ili Fuhrman stupanj najprihvaćeniji je histološki prognostički čimbenik, iako je dokazano da uvelike ovisi o znanju i vrsnosti patologa. Podvrste su tumora: tip svijetlih stanica, papilarni (s dvije podskupine – kromofilni i eozinofilni) te kromofobni koji je značajan kao prognostički čimbenik, ali samo unutar istoga TNM stupnja. Naime, značajnost histološke podvrste nije jača od stupnja proširenosti bolesti. Kod svakoga bolesnika s tumorom bubrega poželjno je u histološkom nalazu prikazati Fuhrman stupanj i histološku podvrstu. Klinički prognostički čimbenici jesu status bolesnika, prisutnost lokalnih simptoma, kaheksija, anemija i broj trombocita. Općeprihvaćeni, među kliničarima i u svakodnevnom radu, klinički prognostički čimbenici mogu značajno utjecati na primarni prikaz bolesnika i odabir liječenja, iako do sada njihova važnost nije potvrđena valjanom meta-analizom. Vrijeme je molekularne medicine blizu, pa je stoga i normalno da postoje brojna, uglavnom eksperimentalna, istraživanja molekularnih i genetskih markera koji bi mogli pomoći u procjeni, prognozi ili liječenju karcinoma bubrega. Za 259 gena dokazano je, neovisno o drugim prognostičkim čimbenicima, da imaju značajnu prognostičku vrijednost. Ipak, do šire primjene istih proći će još dosta vremena. Određivanje TNM stupnja, Fuhrman stupnja i histološke podvrste obavezno je učiniti kod svakoga bolesnika s karcinomom bubrega. Poželjna je primjena prognostičkih sistema radi lakše analize, kontrole kvalitete usluge i usporedbe podataka među centrima, iako do sada nijedan nije uspio prevladati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA