Pregled bibliografske jedinice broj: 461822
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima / Matić, S. ; Anić, I. (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009. str. 117-127 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 461822 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
(Yellow Mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) on the Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in Croatia)
Autori
Idžojtić, Marilena ; Zebec, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima
/ Matić, S. ; Anić, I. - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009, 117-127
ISBN
978-953-154-907-3
Skup
Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.09.2008. - 25.09.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
žuta imela; hrast lužnjak; Loranthus europaeus; Quercus robur; pridolazak imele; Hrvatske šume d.o.o.
(yellow mistletoe; pedunculate oak; Loranthus europaeus; Quercus robur; mistletoe incidence; Croatian Forests Co.Ltd.)
Sažetak
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) epifitska je polunametnica, uglavnom na vrstama iz porodice Fagaceae. U Hrvatskoj dolazi na svim autohtonim listopadnim hrastovima i na pitomom kestenu. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je uz hrast kitnjak jedan od najčešćih domaćina žutoj imeli kod nas. U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja intenziteta pridolaska žute imele na hrastu lužnjaku na području devet uprava šuma podružnica (UŠP) Hrvatskih šuma d.o.o.: Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od 180732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6, 8 % pregledanih stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s imelom bio je na području UŠP Požega, 13, 7 %. Zatim slijede Koprivnica (11, 9 %), Nova Gradiška (10, 5 %), Osijek (10, 1 %), Zagreb (9, 2 %), Vinkovci (7, 6 %), Bjelovar (7, 1 %) i Karlovac (3, 3 %). Najmanji postotak stabala sa žutom imelom zabilježen je na području UŠP Našice, 1, 7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati istraživanja po šumarijama i gospodarskim jedinicama. U istraženom području analizirani su stanišni čimbenici (nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici (starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka žutom imelom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Kajba, Davorin, MZOS ) ( CroRIS)
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Idžojtić, Marilena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
