Naslov
NADIN - LIBURNSKI KULT MRTVIH ISTRAŽIVANJA 2004. - 2006., 2009.god.
(Nadin - Liburnian cult of the Dead ; Research 2004. - 2006., 2009.)

Autori
Kukoč, Sineva

Izvornik
Asseria (1334-2479) 7 (2009); 11-80

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ključne riječi: pokop; grobni humak; brončano doba; cetinska kultura; željezno doba; Liburni; inhumacija; incineracija; nekropola na ravnome; helenizam; romanizacija.
(burial mound; Bronze Age; Cetina culture; Iron Age; Liburnians; inhumation; incineration; necopolis with flat graves; helenism; romanisation.)

Sažetak
Autor iznosi nove rezultate istraživanja liburnskog Nadina (Nedinuma) u kontekstu dosadašnjih saznanja o nadinskom arheološkom kompleksu s kontinuitetom života od ranog brončanog doba do 17.st. Cjelovito su istraženi humak 13, te grobni prostor (14 X 6, 8 m), nazvan „cela I“, u sastavu nekropole na ravnome podno Gradine( Nedinum). Humak 13, u upotrebi od 9-6.st.pr. Kr., s 19 kružno (koncentrično) raspoređenih grobova, s 37 identificiranih individua (od toga16, 2 % djece), bitno upotpunjuje poznavanje liburnskih humaka: njihovu planimetriju, stanovite konstrukcijske, obredne i društvene aspekte. Nakon otkrića spaljivanja mrtvih iz brončanog doba (Podvršje-Matakov brig, Nadin, Ervenik, Duševića glavica- Krneza) u sjevernoj Dalmaciji, u humku 13 iz Nadina, s najvećim brojem pokojnika kod Liburna, otkriveni su uz gr. 4 iz Dragišića, prvi spaljeni liburnski pokopi u sjevernoj Dalmacije. . Cela I, ogledni uzorak velike nadinske nekropole na ravnome, sklop je sastavljen od grobova i arhitekture ; prvi je takav istražen oblik u liburnskoj kulturi. Dokumentirane su dvije osnovne faze izradnje cele: liburnska, iz željeznog doba, i liburnsko-rimska iz vremena romanizacije. Drugoj fazi pripadaju ogradni zidovi cele, četvrtasti postament monumentalnog spomenika (?) ili edikule (?), spaljeni pokopi, te brojni pokretni spomenici. Cela je u rimsko doba bila sastavni dio pravilnog rastera liburnsko-.rimske nekropole planiranog tipa «uz prometnice». Podignuta nad starim liburnskim grobljem, samo djelomično je ”negirala” i uništila njegovu prostornu strukturu. Jer, liburnskoj fazi ukapanja pripada većina grobova, s dominacijom zgrčenih pokojnika, s prilozima uglavnom od 6.st. pr. Kr. nadalje. Liburnsko ograđivanje grobnih četvrtastih parcela vrstom obzida potvrđuje stanovitu planiranost i monumentalnost i liburnske nekropole iz „starijeg“ željeznog doba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA