Pregled bibliografske jedinice broj: 461305
Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: O (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji
Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: O (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji // Godišnjak Titius, 2 (2009), 27-47 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 461305 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kad su gospođe Sejdija i Fatima imale mlinove na Krki: O (preko)graničnoj ekonomiji u Skradinskoj nahiji
(When Seydi-hâtun and Fatime-hâtun owned mills on the Krka river: On the (trans)border economy in the nâhiye of Skradin)
Autori
Buzov, Snježana
Izvornik
Godišnjak Titius (1847-0742) 2
(2009);
27-47
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mlinovi; mlinarska djelatnost; osmanlijska poreska knjiga/tahrîr defteri; prekogranična ekonomija; granično društvo; krajiške elite; vlasnički odnosi; muslimani; kršćani.
(mills; mill industry; Ottoman tax register/tahrîr defteri; cross-border economy; frontier society; frontier elites; property relations; Muslims; Christians.)
Sažetak
Ovaj rad se bavi jednom značajkom ekonomije Skradinske nahije koncem 16. stoljeća: mlinarskom djelatnošću. Ova djelatnost je uzeta kao prizma kroz koju se, koristeći podatke iz poreske knjige (tahrîr defteri) sačinjene od strane osmanlijske administracije koncem 1585. godine, mogu promatrati različiti aspekti prigranične ekonomije. Veliki broj mlinova za žito i masline u nahiji Skradin zabilježenih u ovom defteru otkriva jednu djelatnost u koju su bili uključeni svi segmenti društva, muslimani i kršćani, posadnici tvrđave, obrtnici, žene, osmanski podanici i odličnici. U graničnoj zoni u kojoj nije bilo većih gradova, u odsustvu jakog gradskog obrta te značajnih vakufa/zadužbina, mlinovi i zemljišni posjedi – čiftuci i zemini – bili su osnova ekonomske moći i prestiža krajiških elita, tj. komandnog kadra, uleme, pa i jednog dijela vlaškog stanovništva. Iako nedostaju podaci o stvarnoj zaradi od ovih mlinova već i sam njihov broj i struktura posjednika ukazuju da je ova djelatnost bila unosna, te da je, kao što potvrđuju i mletački izvori, opsluživala i stanovništvo na mletačkoj teritoriji. Posljednje je osobito moralo biti slučaj u nahiji Skradin čiji se najveći broj mlinova nalazio u neposrednoj blizini granice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Sociologija, Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
177-1300855-3326 - TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (Pilić, Šime, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split,
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Snježana Buzov
(autor)