ࡱ> `b_q` RabjbjqPqP .p::v$%VVVVVVVj8d.jNN"pppppp$sh]VpppppVVppw pVpVp p VV pB ٦hF 0 a2 ^a aV P pp ppppp pppppppjjjn$jjjnjjjVVVVVV Nulte, dobra pjesni ka berba (Osvrt na pjesniatvo mlae generacije u Hrvatskoj) Branislav Oblu ar Unato  o ekivano nepovoljnim druatvenim i tr~ianim uvjetima, moglo bi se ipak ustvrditi da su nulte bile dobre godine za poeziju u Hrvatskoj, barem onu koju su pisale autorice i autori mlaih generacija. Desetljee je za nama, i retrospektivni pogled ima ato obuhvatiti. Nakon tmurnih i poeti ki oskudnih devedesetih, nulte su na samom svom po etku iznjedrile neato druga ije: nastupio je  val stvarnosne poezije, komunikativne i itane, na ijem je elu danas ve kultna knjiga Tatjane Groma e Neato nije u redu?, uz iji bok stoje knjige autora kao ato su Kreaimir Pintari, Drago Glamuzina, Vlado Buli i drugi. Poezija je u takvim poetikama izmaknula u prethodnom desetljeu ve prili no iscrpljenom iskustvu jezi nog pjesniatva koje je dominiralo joa 80-ih, a koje je na stranicama asopisa Quorum bilo obilje~eno intermedijalnoau i popularnom kulturom kao znakovima novoga doba. Upravo te su sastavnice, kao i ve tada dominantan kolokvijalan govor pjesniatva, pro~et jezikom ulice, oznake koje e u veoj ili manjoj mjeri preuzimati mlai naraataji, kako oni 90-ih, tako i oni nultih. Dok su desetljetni ritmovi suvremenog hrvatskog pjesniatva od 50-ih godina proalog stoljea obi no sagledavani preko asopisnih ~ariata uz koje se onda obi no vezala i odreena generacija, nulte godine, kao i prethodno desetljee, naruaavaju i mijenjaju takvu koncepciju. Premda je problem asopisa, njihovog knji~evnog i druatvenog utjecaja nedvojbeno evidentan, pa je on postao i problemom kulturne politike, ne mo~e se nipoato govoriti o zamiranju asopisne scene. Godine 2005. po eo je u polugodianjem ritmu izlaziti asopis Poezija, namijenjen isklju ivo pjesniatvu i uz njega vezanom kontekstu, a svoj je ritam obnovio i Quorum, s pomlaenom redakcijom, u kojem je poezija i dalje obavezno mjesto. Valja spomenuti i asopis Tema, rije ki Re te dvotjednike Zarez i Vijenac. Ne smije se zaboraviti ni internet kao novi prostor na kojemu u nultima za~ivljuje i knji~evnost, u obliku knji~evnih blogova ili rijetkih elektroni kih asopisa, ija mogunost na~alost joa uvijek nije dovoljno prepoznata ni iskoriatena, pogotovo uzme li se za usporedbu svjetski, npr. ameri ki kontekst. Za veinu je ovdje spomenutih asopisa karakteristi no da ih ureuju i u njima zajedno objavljuju kako autori najmlae, tako i oni srednje ili starije generacije, ato se mo~e ia itati i kao poeti ki indikator: razli ite poetike manje-viae nekonfliktno supostoje, a najmlae generacije piau neoptereene tradicijom  nema velikih imena i velikih opusa koje treba osporiti ili se s njima nadmetati. Individualnost, samosvijest, jak lirski subjekt, inzistiranje na razlici i poeti kom pluralizmu, kao i poznavanje konteksta u kom se piae kategorije su kojima se najbolje mo~e ozna iti stanje mlae hrvatske pjesni ke scene. Uz ve spomenuta pjesni ka imena, kada o nultima govorimo, ne smiju se izostaviti ni druge pjesnikinje i pjesnici koji su ih svojim nastupom obilje~ili: Dorta Jagi, Slaan Lipovec, Saaka Rojc, Olja Savi evi Ivan evi, Hrvoje Juri, Antonija Novakovi, Franjo Nagulov i drugi, a od kriti arskih imena koja pjesni ku produkciju prate treba istaknuti Dariju }ili. Kao tri najzna ajnija imena mlae generacije, koja bi mogla ilustrirati navedene opaske, kao i poeti ke preobrazbe, izdvajam Anu Brnardi, Marka Poga ara i Mariju Andrijaaevi, autore roene 80-ih, koji su svoje prve ili najva~nije knjige objavili od sredine nultih naovamo. Ana Brnardi svoj je pjesni ki prvijenac Pisaljka nekog mudraca objavila joa 1997, s nepunih 18 godina osvojivai nagradu Goran za mlade pjesnike. U njemu je svoj pjesni ki izri aj dovezala na poetiku iskustva jezika ili semanti kog konkretizma, prije svega na prakse 80-ih, ispitujui mogunosti jezika i teksta, pola~ui pa~nju na zvu nost i tjelesnost rije i, na neobi ne, esto neuhvatljive asocijativne spojeve. Fragmentarnost i semanti ka otvorenost glavne su karakteristike njezinih tekstova, koje se o ituju i u njezinoj drugoj knjizi, Valceru zmija (2005), gdje se pojavljuju u novom kontekstu: ovdje je ispitivanje granica jezika ustupilo mjesto tvorbi osebujnog pjesni koga svijeta, ija su zna enja izmi ua, ali je njegova atmosfera gotovo opipljiva  oniri nost, fantastika, bajkovitost samo su neke kategorije mogueg opisa. Svojom najnovijom knjigom, Postanak ptica (2009), u inila je stanoviti odmak od ovakvog na ina pisanja: njezine nove pjesme narativnije su, a ta je osobina donekle ubla~ila i fragmentarnost tekstova, okupljajui ih oko manje-viae prepoznatljive semanti ke osi i inei ih komunikativnijima. Pjesnikinja se kao i u ranijim knjigama, i ovdje oslanja na prirodu kao glavni inventar pjesni kih slika i motiva, neizostavne su i reference na pisanje, vieno kao tajanstveni  .8:> `  *  6 X H L ÿûzvrvrnjfh?h$p'h hjhR hN6hoho6hohh-,h/h#h7Lh.4-h:9h=h hvh;Rhbhy7h,]h h xhXkhXkhXk6h)Ch)C56ho5CJaJhXk5CJaJhXkho5CJaJ(:X!`CSa a aaaaaaa0a2a4aJaLah]hgd+ &`#$gd@N$d`a$gdK$d`a$gd n $da$gd{aPa 2\n.@VZf PRTVX"$6vx"0jzļĸ䬨|tph2h2h26h3$h80hR >h1!%hh]&Gh nh]hyhih!he'hh`hh`hr46hr4hllhhNhhjs-hh?ho, *>JN (,.LV\jnbr: L^rvDF ļļĸ}yr h&h7]|hDE h&h`*h`*hHh[X hanhYbha<h h'FGhuhh*wzhmh"hCh?h{66h{6hihhk'h`6h`h`h-6h-hq,hGihGi6hGihgrhh3$, lxlx P   f !J!T!V!h!!!!!!p"#x##$,$.$>$F$$$$Žű}h''lh546h$h{fh{fh{f6h54hhXhanhhI<hZl9h$h!]h hAh[h#hh4hphsYhyohSMhhh#_h ho h&h7]|h7]|1$$&%,%>%\%%%% && &&&&& '''("(d()r***+(+T+X+\+d+t++++ ,,B,~,,,,- -¾~z~vhyhrthN6h:);h\hEh%hKhHh,h6hn:hGnh>$h>$6h>$hNheh0h0h06hwhTeh.Nv hhpmhg^hpmh[hu hbSh54hTh54h$P, -2-H-d-h---->*>,>0>>>>?:?D?H?x?z?|??????@8@H@J@^@`@@@@@ATAvB|BB@CZC^C`C|CCC¾º~zh1hIhIhhx$h%h`hT^)hhfhHfh`4hThkh(DnhVhA3)hlkhQ5hihB|h0hhh6hhr~'Uhuh-hyhLhPh{0obred sretnog ovjeka , a novina su jasne, premda vrlo poetizirane reference na stvarnost, ponajprije na ameri ke, potom i rumunjske toponime. Postanak ptica tako, ako se zauzme stanoviti odmak, mo~e poslu~iti i kao prizma preko koje se uz mijene pjesnikinjine poetike mogu o itati i poeti ke tendencije pjesni ke scene: iskustvo jezika pokazuje se kao neizbrisivo zalee pisanja, no ono kroz sebe propuata i novija iskustva, itljiva u stvarnosnom, komunikativnijem pjesniatvu. Knjiga Ane Brnardi najbolje svjedo i da ova iskustva ne posjeduju nu~no suprotan predznak, ato im se u kritici esto ~eli pridati, ve dokazuju da njihovi susreti itekako mogu biti plodotvorni i zanimljivi. Marko Poga ar najglasovitiji je i jedan od najproduktivnijih autora mlae generacije: u svega etiri godine napisao je knjige koje se ve sada mogu smatrati nezaobilaznima kada se govori o pjesniatvu nultih. Poga areva se poetika takoer oslanja na poetike 80-ih (rije  je o najinventivnijem preispisivanju onodobnih pjesni kih praksi), kao i na poetike ameri kih pjesnika, Johna Ashberyja ili Franka O'Hare, a ne treba zaboraviti ni u Hrvatskoj nekad vrlo utjecajnog Toma~a `alamuna. U svojoj prvoj, nagraenoj knjizi, Pijavice nad Santa Cruzom (2006), Poga ar se poigrava globalnim zemljopisnim, politi kim i kulturalnim toposima, pri emu je osobito zainteresiran za popularnu glazbu i njezinu ikonografiju, koja se~e od Elvisa do Courtney Love. Pjesme su pisane relativno kratkim stihovima, le~ernim, razgovornim stilom, bogatim za udnim i duhovitim asocijacijama/slikama te pokojom psovkom. Poslanice obi nim ljudima (2007) donose ujedna eniji i ritmi ki slo~eniji iskaz. U kritici se naj eae upuivalo na politi ke teme koje su dovitljivo i nepretenciozno pozicionirane u gipkom pjesni kom tekstu  faaizam, revolucija i kraanstvo, preko kojih se Poga ar iz pjesni kog kuta pribli~io ~ivim raspravama na politi ko-teorijskoj sceni, a njima je zapravo najdosljednije osvijetlio baa poeti ka pitanja. Ako su faaizam i kanonizirano kraanstvo analogija za  izostanak skrivenog , za  totalnu transparenciju , tada se u njegovim pjesmama mo~e itati zagovaranje zna enjski nesvodivog pjesni kog jezika, ato je u njegovom slu aju oprimjereno ponajprije fluidnom  arhitekturom pjesme , komunikativnom, ali nikada dokraja uhvatljivom u raster kona nog smisla. U njegovoj najnovijoj knjizi Predmeti (2009) mo je Poga areve jezi ne imaginacije odvedena joa dalje: ako bismo pjesme doista vidjeli kao predmete (premda ne u konkretisti kom smislu), tada oni u Poga ara funkcioniraju poput spu~vi, koje upijaju i supostavljaju sasvim heterogene elemente, koji u pjesmama na koncu ipak stje u iznenaujuu kompatibilnost, ponajprije zahvaljujui nadasve zavodljivom, sve slo~enijem ritmu, njegovom sada ve prepoznatljivom adutu. Svojom je zasad jedinom knjigom Davide, svaata su mi radili (2007) Marija Andrijaaevi obnovila mo ispovjednog iskaza  kriti arka Darija }ili istaknula je kako je rije  o radikalnoj ispovjednosti koja je izbjegla poznatim zamkama koje se obi no ve~u uz konfesionalnost. Nimalo slu ajno, njezina knjiga otpo inje stihom:  pri aj mi o sebi, ka~e , i upravo ovaj poziv na pripovijedanje o vlastitom ja ini uporiate pisanja ove pjesnikinje. Pisanje je mjesto na kojem e njezina protagonistkinja svoj identitet uvijek iznova dovoditi u pitanje, tragati za njim ili ga nastojati potvrivati  on nikada nee biti fiksna, dovraena kategorija, jer je prije svega rezultat dijaloga, najprije junakinje sa samom sobom, a potom i s drugima  prijateljima, onima u koje je zaljubljena i s lanovima obitelji. Ljubavni dijalozi i monolozi te refleksije o obiteljskoj traumi, gubitku oca, ine tematsku potku njezinih pjesama, iji je govor bujan, bogat digresijama, kolokvijalan, gotovo  privatan , i redovito viaeglasan. Obilje~ava ga i poviaena emotivnost, karakteristi na za ispovjednu liriku, koja je ovdje za injena (auto)ironijom, ato pjesme rastereuje od banalne patetike (pisanje je nazvano  patetikometrom ), koja ipak nije viena kao prijetnja. Pjesnikinjini se tekstovi hrabro poigravaju kliaejima ljubavnoga govora, pokazujui kako iza fraza postoji zalog stvarnog: tijelo, o~iljci, bol, pa je kombinacija neposrednosti, ogoljenosti i ironije vrlo efektna, ato se najbolje o ituje u pjesmama o ocu. Knjiga Marije Andrijaaevi, nagraena Goranom za mlade pjesnike pokazala je sasvim nove mogunosti pisanja, izmi ui svim manje ili viae prepoznatljivim poetikama.     PAGE  PAGE 1 CCCCCCCCCC DD6DHDNDDEE2ELERE`ElEnEpEzE|E~EEEHFLFXFtFFFFFFGG&G*GpG~GGGGGGGGԼh{hBqhx7hAhkehke6 h9B6 hbee6hkeh{hRFIhnh0(hUhNHhThlhh~hx>#hth]Hh Jhhih'jhhIhhS^ha?3GGGH2H6HNHHHII:IZII6J^J`JJJJJJJJJJJK.KHK\KfKKKKKKLLDLHL^LbLvLM Mÿ÷ï{w{sh^ hiw@hkhehE+h5hRFUh h\I~hhqpkh Y9h ahE_hZGh{ hUhBhsN#h(|ohA hA6hAhA6hYhchk;htwjh&~hHTh;h|\h{hvU"hke- MM M&M6MTMZMjMrMMMMMNNN$OOOO PXPPPPPPPPQQQQ"QnQ~QQQ(R*R,R6RFRRR}yuhlhxh;h Gh3h]&h@ hh" \h !h" \hbWhnhLh#9hTJhDGphDGp6hDGph6=|h h|3gh,h4&h( chS[hehv6haC+h{Phxh=hN\uhhhe,R"SRSxSSSSSSSSSSS:TpTTRUUVWWHWJWhWlWzWdXjXX4YDYHYXYlYYZ>ZvZ~ZZZZ&[L[r[[[ļĴĬ|xh{j`h)yh[p&hh]hDh3Bh?hhh%h-hFGhh|h7heh3WhthSh!9hhKhJhS#7hS#76hS#7hlh`:hhlh3thpXhd<h}%/[[[,\\\\\\\\\\] ]l]n]p]z]]]L^^^^^J_____``T````aaaa aaaaaaa|x|x|x|xh jh UhhKhAZChI7hufhh6hh:*&hHm5hEhQxh!hG#hG5h|hnRh&Sohq`h hhNshRhwhCh.hchhlh]F h.ph/a a,a.a0a4a6aBaDaFaHaJaNaPaRahh h)C0JmHnHuhS hS0JjhS0JULaNaPaRa$d`a$gdK,1h/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListJ^@J O Normal (Web)dd[$\$mH sH 4 @4 +Footer  _$.)@. + Page Number$pPcd v$x$y${$|$~$$$$$$$$$$$000000000I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00@0@0I0 0LƧI00$ $$$'  $ -CG MR[aRa123456LaRa7Pa  '!!Za% -4        ' ( 1 : ? J S \ c E M U ] g s s}(6:w}~w}&-%S]%:F{""##v$v$x$x$y$y${$|$~$$$$$$OPbd u$v$v$x$x$y$y${$|$~$$$$$$v$v$x$x$y$y${$|$~$$$$$$&NMMYXanU`VI?T0e.EK ?f ^ ]F & [X k -w35ZGJzL]Ns .vh?|\. a8m)4I<Dl *orta<G#=mp~wJ)u#$iV{~54Eg^ n) gV ! ""vU"x>#sN#S#n#Lo#$>$S$ %$3$Z$x$1!%G%CP%[%}%:*&]&[p&'1Z'e'hk'$p'r~'e(A3)T^)`*+d@+aC+jO+y\+-,q,u,.4-qe-'p-js-).S.{.@+/80>D0%1312{E3 4L4`4{4Hm5mn5N6{6S#7I7x7 899!9:9 Y9Zl9`:k; ;:);`h;b<+p< I=]c=R >+B?a?@@iw@nA3B9Bm?BmBnC)CAZCUDBENE G]&GFG'FG9QG]HNHcHIIRFI)dI JTJ4#LVL*oLSMcMNO[O3PpQDR SU^SbSHTRFU-}UE'W3WBWNWkWpXS[#[2J[s[" \!],]^t^MO^#_E_h_ `{j`q`&a@aAab mb( cc.c-debee04fUfKgf|3ghi'jtwjLklkqpk''lllmpm n.n82n(DnGnantn&Soyo(|o.p/pDGp qgrkroPst3tZtN\uv.Nvw xxQx*wz|U4|6=|7]|o|7}}`W}&~\I~CGPn:`>FHf YL!8TaJke-l[Hh n,4ln#98Xh/wf+{)+Nk pTe0CIlQ ;MMV*21BFpHl_ /8AchDEKaFog "27@N{f4FnRPjYgX[!JK3=Gn:G{ 4&Ur,;<2Iot {PRm i|8!r4@hh.=hhX $@@ @@$@(@,@>UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1h+&2FqBqB!4d$d$2qHX ?<2$ itatelji poezije danas su zabrinutiBraneBraneOh+'0 , L X dpx(itatelji poezije danas su zabrinutiBrane Normal.dotBrane543Microsoft Office Word@+"@E@hFq՜.+,0 hp  HOMEBd$ %itatelji poezije danas su zabrinuti Title  !"#$%&'()*+,-./012345678:;<=>?@BCDEFGHIJKLMNPQRSTUVXYZ[\]^aRoot Entry FhFcData 91TableAaWordDocument.pSummaryInformation(ODocumentSummaryInformation8WCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q