ࡱ> fheq` @mbjbjqPqP .z::z(%TTTTTTTh8lThtt"$h3>TTT   TT   TT h ~  0 q q qT   hhh$$hhhhhhTTTTTT Okretaj vijka Ana Brnardi, Postanak ptica; h,d,p / biblioteka Poezije, Zagreb 2009. Branislav Oblu ar U pjesmi Strojevi u knjizi Postanak ptica Ane Brnardi o poeziji se govori kao o sustavu maaina  koje se vrte u tajnim utorima papira , pa se na svakoj stranici nalaze  kota , aipka ili vadi ep . Preko ove mehani ke metafore moglo bi se govoriti i o pjesni kim poetikama u airem smislu. Svaka bi se poetika tada mogla predo iti kao prili no slo~en i suptilan stroj ili kao konstrukcija podlo~na obnavljanjima ili u vraivanjima nosivih mjesta. Ovisno o veoj ili manjoj podlo~nosti promjeni, jedne bi mogle biti stati ne, a druge dinami ne. `to se poetike Ane Brnardi ti e, ona je knjigom Postanak ptica nedvojbeno pokazala svoje dinami no lice  unutar njezina pjesni ka mehanizma na nekom klju nom mjestu dogodio se okretaj va~noga vijka koji je stvari pomaknuo u novome smjeru, zadr~avajui ujedno osobitost, prepoznatljivost i kvalitetu prethodnih knjiga  Pisaljke nekog mudraca i Valcera zmija. Svoju je prvu knjigu Ana Brnardi objavila s nepunih 18 godina osvojivai nagradu Goran za mlade pjesnike. Njome je svoj pjesni ki izri aj dovezala na ono ato se u nas na tragu Mrkonjieva opisa uvrije~ilo zvati iskustvom jezika, a potom i semanti kim konkretizmom, koji je promovirao Branko Malea. Osjeaj za zvu nost i tjelesnost rije i, za njihovu teksturu i neobi ne, esto neuhvatljive asocijativne spojeve pokazao se bitnom odlikom njezina pisma. Ispitivanje mogunosti jezika o itovalo se u zaigranosti i fluidnosti pjesni kih tekstova, bogatih tvorenicama i elipsama, obilje~enih izmjenama proznog retka i stiha te viaestrukim iskaznim pozicijama lirskoga subjekta. Poneka su rjeaenja prizivala poeti ki blizak izraz Anke }agar, kao i mjesta u kojima se izra~ava svijest o inu pisanja, karakteristi na upravo za autopoetike 80-ih. Sljedea knjiga, Valcer zmija, zadr~ava ste enu mjeru vrtloga jezi ne asocijativnosti i fragmentarnost smisla, no kontekst se mijenja: ovdje je ispitivanje granica jezika ustupilo mjesto tvorbi osebujnog pjesni koga svijeta, ija su zna enja izmi ua, ali je njegova atmosfera gotovo opipljiva  oniri nost, fantastika, bajkovitost samo su neke kategorije mogueg opisa. Na djelu je pjesni ka mitologija, posredovana natruhama naracije, fantasti nim likovima, neobi nim prostorima te preobrazbama lirske junakinje, kojoj je najbli~i intiman prostor sobe i osjeaj ukuenosti. Kada je rije  o preobrazbama, najva~nija je ona u smjeru ljudsko  ~ivotinjsko: u pjesni kom svijetu Valcera zmija ljudska je  kraljeanica u kutiju pospremljena i tijelo gubi svoju vertikalnu odreenost, postajui gipko za razli ita utjelovljenja, presvla enja, koja najbolje simboliziraju zmije. One nazna uju mo prelaska u druga iju utilnost, u ovom slu aju ktonsku, otvorenu strujama nesvjesnog i nezaobilaznoj glazbi, koja se najintenzivnije prima upravo ko~om, dakle itavom povrainom tijela. Postanak ptica, kako sam sugerirao, ini zaokret  najizrazitiji na planu iskaza. Fragmentarnost smisla i neuhvatljiva, osebujna asocijativnost, postupci koji su zna enje pjesama inili nesvodivim, sada su odmijenjeni onim ato mi se u kontrastu ini gotovo kao za udna jednostavnost. Ona se o ituje ponajprije u na inu gradnje stihova i pjesama (va~no je rei i da su sve pjesme strukturirane od stihova i strofa, pa je pjesma u prozi kao prije dominantna forma u ovoj knjizi posve nestala). Premda odreen broj pjesama barata opkora enjima ili razlamanjem neato dulje re enice na nekoliko redaka, dobar dio tekstova zapravo poatuje stih i kao odreenu semanti ku mjeru, koja je esto mjera kratke, jednostavne re enice, a njihovim nizanjem pjesme ostvaruju raspoznatljiv ritam. No jedna od glavnih odlika autori ina pisanja  osjetljivost na taktilnost rije i, sposobnost stvaranja sintagmi visoke semanti ke i materijalne  gustoe  u potpunosti je o uvana i u novome kontekstu. Na pozadini spomenute jednostavnosti ta jezi na gustoa takoer dobiva novu dimenziju, inei stihove i pjesni ke slike naprosto elegantnima. Joa jedan od novih elemenata je i naracija, koja se iz ranijih natruha prometnula u gotovo dominantan na in gradnje pjesme, postajui zna enjskom osovinom tekstova, ato ih je u inilo komunikativnijim. Naracija pritom umnogome prati neku lirsku, katkad oniri ku logiku, po kojoj se onda ni~u asocijacije, slike ili metafore, no mo~da je najzanimljivija u trenucima kada filtrira tzv. izvantekstualnu stvarnost, koja je ovaj put izravnije poslu~ila kao referentno polje odnosno inspiracija pjesmama. Naime, u prvim dvama ciklusima knjige  Aerodrom i Tamni glasnik, dominiraju motivi putovanja. U prvome ciklusu jasno su imenovani ameri ki toponimi (Minneapolis, Ohio, Dayton), dok se u drugom govori o putovanju na istok, pa se iz nekoliko referenci (Park Herastau, Crno more, manastiri) mo~e pretpostaviti da je rije  o Rumunjskoj. Zanimljivo je ato se i lirska protagonistkinja geografski legitimira, pa u prvoj pjesmi knjige, Aerodrom, ka~e:  U licu mi sjaji ~uti balkanski mjesec / Zaboravila sam ga ugasiti iznad oceana , prepoznajui tako potencijalnu  egzoti nost vlastitog geografskog ishodiata koje u SAD-u mo~e biti povod nepovjerljivosti ili sumnji avosti grani ne slu~be, ato se ironi no tematizira u pjesmi nedvosmislenog naslova  Terorist. Slika Amerike koju daju te po etne pjesme knjige za udna je: izuzev  " ( D X ^  n N  T ` Ƽ|xtplhd`d\XhK{h1Qh hqhh0h7Ehh3*hLZh^}h'Qh&thh kQh,^hB`hc @hDLXhthh6hhh]Jh`+6h)1hD56h4F5CJaJh`+h5CJaJh`+hPb5CJaJh`+h ^5CJaJh`+h5CJaJ""v'HP_Vhllllllmmm m mm &`#$gd_a $da$gda $da$gdmZ $da$gdl>m` l r *.Phjbdvx4hjp,8:̴|hN4xhIh#hs 6h4hs hN4xh \36h \3h07 hh[ah*"hhQh0+hK{hh*"h6hrh` hh0@mhh]mh`h&Sh"hShR4hR46hR4h1Q/:Pb|,2lnp$J`d|(b:Fpt¾º¶zh!Uh!U6h!Uhth(h}h!<hJhhSh)h{*hJ uhrChNhxhM*h#hO9hOhqhh(h7h+hv# hhv# hhL'hh(@hL'hO/&T8Zj\l "6>VXdfx|2Pv||xtplphXh-ehj hShkhxhAhIGh>Yhp%h=- hbhheha\phuh|h8hhFh-yhS^h5Yh{vhx1h +h5hAhyThVIh3hhb&yh;hzhE&h~*:DFHXxHv & 8 H n x }yuyqh~hMhh.$hu^hV hhhy9hehK %hqhwh hkhwhk6hWshvrh2Wh@yh#h}kvha;h,mh}kvh}kv6hFhD "h?`hhXhChC6h\hC*x ~ !(!V!n!!P"Z""""$######*$$$$$$$$%.%B%R%T%x%%%%&N&`&&&'R(^(p(((|h{<hL{hmZh[h|hchIkhbYhxZhSh{>h|5hUdh1hh"hihWhrVhh1KhOhahK hghRhwh)?hRahShxjVh\h7/(((((8)<)N)Z))))).****"+$+P+b++++++++,,,H,L,,*.....V/////0P0R0`0v0ȴȤ|h%hBh2Vhvh7hU6h7hUhxyhJ,h&2h[lh|h|6h|h3ahukh,hAh&khEh=h%_hx{h<hZhBVNhu*hmhxkh_hp5hD0v0000000 1d1t1x112FF@F^FbFFG0GG4HJHLHtHHHHjIlIIIJJJKKKKKKLL(LBLNLʾƺ{hRhRh86h8hc#h8-6h h<h&*@h8-h[hhL hLhLh*IohL hhhxlh]T^hjh!m$Uh h]:hdOhdO6hdOh fhhvh%hh;.carinskih zona gdje se spominju usputni susreti, Amerika je opisana kao prostor bez ljudi, zemlja iji stanovnici zaziru od otvorenih prostora (oni spavaju u inicijalima tvrtke,  ulaze u motorne ljuske i klize prostranim cestama ), u kojima stoga lirska junakinja prije svega zapa~a i vrednuje prirodne elemente: drvee, oblake, krijesnice i zrikavce. Priroda je uostalom uvijek bila supstrat iz kojega je slike i metafore crpla poetika Ane Brnardi, a tako je i u ovoj knjizi, ato sugerira i sam naslov. }ivotinje su iznova predmet identifikacije lirske junakinje, koja se pretvara u ribu ili lastavicu, no koja s druge strane daje i naznake omeenosti ljudskim obli jem koje je izdvaja iz poretka ostalih bia, napose od ptica, iji se jezik nada nau iti (pjesma Mlada vrana). Kao i u Valceru zmija, i u Postanku ptica prednost je dana prostoru zemlje ili ak podzemlja, a ne prostoru visine ili neba kako bi se to na prvi mah,  zra nom vezom iz naslova moglo o ekivati. U autori inoj poetici  Nebo se savija oko zemlje , a njezina lirska junakinja rado ispituje i podzemlje, preferira mrak, no i skrovitost pred otkrivenoau koja ide uz danju svjetlost; ukratko, njoj je tajna zanimljivija od jasnoe, a biofilnost je na neobi an na in udru~ena s makabri noau, pa e junakinja rei:  Sastavila sam grobnu tajnu , dok e Smrt opisati kako aee parkom,  predivna, raskalaaena duha / bijela, gozbena . Naslov knjige animalisti ku dimenziju povezuje s kozmogonijom, pa itano iz te perspektive, u srediatu pjesni kog svijeta Postanka ptica nisu ni ~ivotinje, ni lirski subjekt, ve stvaratelj svijeta, odnosno bog, esto apostrofiran u pjesmama, u kojima se va~nost pridaje prostoru svetog i sakralnog, ato se evidentira motivima manastira, samostana, crkve, molitve ili svetaca. Taj se prostor zatim airi i na svijet prirode uope, pa se u pjesmi Ponedjeljak ka~e:  Vani stablo upravo razgovara s Bogom . Moglo bi se stoga govoriti o osobitom pjesni kom panteizmu, koji svijet vidi kao bo~je djelo u kom ovjek nema povlaaten polo~aj, kao ato ka~e pjesma Naricaljka:  U po etku, bog nije pravio razliku: ovjek, riba, / kopriva. // Otvorio bi sovine o i i gledao u prozirnu planinu . Naslov doti ne pjesme sugerira pritom da lirska junakinja ~ali za tim drevnim, prvotnim stanjem svijeta, u kojem joa uvijek nije bila uspostavljena hijerarhija bia. Da je u svijetu u kom ~ivi doalo do poremeaja ravnote~e mo~da najbolje dokazuje upravo prvi,  ameri ki ciklus knjige: dok ljudi spavaju u inicijalima tvrtke odakle  od stresa silaze u zemlju , priroda koja ih okru~uje joa jedina komunicira sa svojim porijeklom. Da bi se moglo govoriti o Brnardikinoj koncepciji  pada , sugeriraju i zavrane pjesme doti nog ciklusa, u kom je svecima suprotstavljen vrag, odnosno Dijabolo. On je, zanimljivo, u pjesmi Vrag povezan s liaenoau rije i, on je  ruka koja raste ni iz ega i ve postaje ljudska . No nasuprot njemu ni sveci  ne nalaze pravu rije  , i oni obitavaju s onu stranu jezika, u  milosti tiaine, iznenadne gluhoe . Rije i su stoga ostavljene na brigu ovjeku, pri emu pjesni ko ophoenje s njima onda posebno dobiva na va~nosti, pa se pisanje takoer pribli~ava prostoru svetog i tajanstvenog  tipkanje slova na pisaoj maaini postaje  najtajniji obred sretnog ovjeka . Motiv pisanja takoer je jedan od provodnih motiva knjige, a dominira u sredianjem, najduljem ciklusu nazvanom Pustinjska abeceda. in je pisanja vezan uz atmosferu  ukuenosti , hvaljenu i u Valceru zmija  on je dio rituala svakodnevice, a naglaaen je i pripadajui mu radni kontekst  stol s papirima, olovkama i uokvirenim fotografijama  kao i njegova fizi ka dimenzija, primjerice lupanje po tipkama pisae maaine, u pjesmi Pisanje na tipkama sjajno prispodobljeno penjanju uz planinu. Toj je mehani koj dimenziji pridana aura otajnosti u ve spomenutoj pjesmi Stroj, a mehani ki su motivi, vezani prije svega uz pisau maainu, zatim na vrlo inventivan na in naseljeni i u posve druga ije kontekste, npr. u ljudsko tijelo ( Rukopis koji je brizgala maaina skrivena / u pluima , Lastavica;  opipati ~eljezna slova u sljepoo nici dragoga bia , Misli se odmaraju). Uz pisanje, povlaateni je umjetni ki medij poetike Ane Brnardi svakako i glazba, kojoj je posveen zadnji ciklus, gdje zatje emo likove donekle poznate iz prethodne knjige  none Julije i pijaniste, potpuno posveene vlastitom umijeu. Na koncu, mo~e se rei da je Ana Brnardi doista napisala iznimnu knjigu, koja se ita s lakoom. Njome je osvojila novi prostor pisanja, koji je mnogo viae od pukog  priloga rjeaenju navodne krize stvarnosnog pjesniatva na koju upuuje autor popratne rije i i urednik knjige Ervin Jahi. Ukratko, svojom je treom knjigom Ana Brnardi upozorila da su putovi pjesni kih poetika uvijek otvoreni, samo treba moi iskora iti. Ili, da budem u skladu s po etnom mehani kom metaforom: treba znati nai pravi odvija  i zavrnuti pravi vijak. Ana Brnardi je Postankom ptica upravo to i u inila.     PAGE  PAGE 6 NLjLVMbMfMlMMMMMN:NVNZNpNNNpOOOOOPVPXP^PfPPPPPPPQJQQQQRXRdRRRRRSifijiiiiiiZjjjjjjjjj,kkkkkkTlll h@7%6heh E>h<hYhErhnVhh5J) h#:9h:ah#:9h:ahBZhPh]hbShIhtDh8hLhdh9huhogh@2hoshaD hi6hihiD0llllllllmmmm mmmmm"m$m0m2m4m6m8mm@mhnV0JmHnHuhnV hnV0JjhnV0JUhYjhYUh7haheh he6m m"m8m:mm@m $da$gd &`#$gd_ah]hgdNq3,1h/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 Nq3Footer  _$.)@. Nq3 Page NumberHH 6 Balloon TextCJOJQJ^JaJ(zXjk;q a!+&w(y(z(}((((((((((@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00000I0I0I0I0I0I0I0@0@0I0(( $$$'` :x (v0NLm  '!!bi %'2cmo y ORTc]hjndjUb|""$$s%{%L&T&&&F'K's'{'F(N(z(z(|(|(}(}(((((((((WXik:;p q `a~!!*&+&M''v(z(z(|(|(}(}(((((((((XjM''B(v(w(y(z(z(|(|(}(}((((((((('&r  q.bL "&C~cCxZ\x{/=|LtCw xk ES`F 8u^mi07 bR wY ^ 8e ?f f Q 5r " =- aD D K  ` <!UukosL Yk9m?]DIZ~.)16>S9g|l}.(o5#?IMo\FpucT@2w 32WXS[R &SSMUfub u$-q-'Qq4qxP j R!D "K""T"sk"#5"#/l#o$!m$K %z%%p0%@7%2=%}R%kp%&$&cT&Pn&]6':'L'a'(/(8(E(z()5J)w)1"*3*Nh*u*v* + +0+`+,IA-H-U-\-L/r/h01x11]R1 2P2V2&3)3/43Q3 \3Nq33R4p5|56X6s677%8UO8V8q8Rx89O9V39#:9KT9y9H_:t:;s;<<<<PJ< h<{<XG=>?> >[D> E>{>G?I?c @Y@&*@v@AJA}ABBUBBo!B~>BCC,lCD D `DiDAnDE7EDEzEE#F+GIGDDHjH{HmI@9IVILZIJ%J+JkJ$'L"6LJ M9M5NONBVNdOPIPMPzPkQ1Q kQWtQ_^R S SbSsS=TwTyTKUSU&lUlUrUtU-}U;VPFVP^VxjVnVrVXDLXhX>YbYBZLZ]k[EU\ ]+]_] ^,^S^]T^EU^.`0`?`B`~`a_aPbdd$dUddde e[,e-ei?el[e fZfbfgg-g:gagoghhV h%h^h>ihz i*i=iEi jj6qj&k)kIkxlJ?lm0@m]mlm*IoYp#pa\p]p2lpq,r4rIrzOrVsrvr sWs! tctuJ u]u}kvvw7w>wXNwxR xN4xb&y-y@yby?z:mzrz {{{K{L{x{ |u|^}X9}G}~2"cp%NPqt"#' k9oB~Eeq"a&tz.'J=W%_ *-I R}at|(8-v2~+-bJ\ pDjQQe|LF%ckQi{xj rdd^pBx SX Z!y;Bub/}(M7ZL T ._"yFO(64 e]JhV3a#8OP'VevIIdiD3&2a}4FJrmZk{T`iSrC7TC&S}*N|6E&R*:abtP|-O!<?*"Nq!.6 9 O5Yd_u}}].Q2VS#4$=QR_ sicJ,mO LjCZNb]I(s >dIuEr~%A`|[~<B!*NXt8C.$67AqR}yt%.Ra")?uiEk$1G v=(@AeA4{yQsmGXmwz/ >9-I8+B!R z3We;[c#2={W^i +EO\O{*1Kn7g>zpM*5Eesg{vxy&t[AgptJ,$,Bm Z/ 26K` t)28Lh #]:AF[W_a g8;vK=O1ho$-hKNQ [xh )aY9L!tDUX 7VLuuFa;hQ^ix"$m7jJ]veEYv#$-rJ)/iD Ht4[a2g@{'{'.={'{' ( "(*,0FUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1h.ֆtئG0؆M6 p"I p"I!4f(f(2HX ? [2BraneBraneOh+'0  0 < H T`hpxBrane Normal.dotBrane845Microsoft Office Word@ļO@o!@~#@4h p"՜.+,0 hp  HOMEIf(  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\^_`abcdgRoot Entry FW~iData >1TableFqWordDocument.zSummaryInformation(UDocumentSummaryInformation8]CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q