ࡱ>  HRoot EntryFiles of typeP F aWordDocument`RCompObj<@G:i)jADR.SummaryInformation(+00#C:\M  V,!"#$%&'-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUfWXYZ[\]^_`abcde gRoot EntryFiles of typeP FQZWordDocument`CompObj<@G:i)jADR.SummaryInformation(+00#C:\M V!"#$%&'()*+hWXYZ[\]^_`abcde ijklmnopqrstuvwxyz{|}~ws 95@n@@2~@0"ת"՜.+,0HP\dl t|  WoH !Samojetkajui adhezijski sustavi FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.69qOh+'0 $0 X d p |!Samojetkajui adhezijski sustavioSIMEON Normal.dotSIMEON4Microsoft Word for Windo1&11@1@1@1@1@1@1)A1PA1rA1sA0'10)10o1JTimes New Roman Symbol &ArialTimes New Roman CE"Ah$x%p"H!@ Samojetkajui adhezijski sustaviSIMEONSIMEONܥhW 4e%R>)lE|G|G|G|G|GIGIIIIIIpJIIIIIIII^```+@ˆ@ X@)G|GIIIII) |G|GII I0:|GI|GI^ aGG,|G|G|G|GI^ > Samojetkajui adhezijski sustavi .ACaklinsko-dentinski $%<O =CMNRSZ[yz{|3CPQRao{|htuvw+9:;?@$%&0@ADLUcU^Uuc^c` !"% z{|efgbU!!""""##$%1%^&''''t t t t d t  t t t t t t t @t dt t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t 8hhhhx$DocumentSummaryInformation8 K@Normal]a 0`0 Heading 2 < UV]a c,`, Heading 3 < ]a c"A@"Default Paragraph Font"2`"List 26a c"3`"List 3Qa c*D`* List Continuexa c,E`",List Continue 26xa c,F`2,List Continue 3Qxa c$B`B$ Body Textxa c Dugi niz godina problem rubnog proputanja zabrinjavao je stomatologe. Uzrok tomu bilo je nedostatno svezivanje ispuna s povrinom tvrdog zubnog tkiva. Prvi koraci u rjeavanju tog problema nainjeni su kada je M. Buonocore predloio tretman cakline kiselinom (jetkanje)(99). Jetkanjem cakline poveava se njena reaktivna povrina jer nastaju mikropore u koje se uklijete zupci niskoviskozne smole. U prvo vrijeme postupak nije pokazivao dobre rezultate jer se nije mogao rijeiti problem svezivanja hidrofobnog kompozitnog materijala i uvijek vlanog, vitalnog dentina. Dakle)%*%+%,%M%N%)&+&r&&&&&&&4'5'6'>'n'''-(L(M(S(V(i(j(k((( )):)<)=)>)1<1 1_40 0 1k41 1 1l41m40 1p41141414111401=1C1M1N1R1S1Z1[1100z0{1|10011111111141111131C1P1Q1R1a1o1{1|111111111h1t1u1v1w1111111111111111+191:1;1?141@141A1110111$1%1&101@1A1D, traio se materijal koji je s jedne strane hidrofilan i moe ostvariti vezu s dentinom (time ga i zatititi), i s druge strane se spajati s restorativnim materijalima. Pojavom i usavravanjem dentinskih adheziva (80-tih godina) otvorilo se novo poglavlje u stomatologiji. Njihovom upotrebom pojednostavljuju se mnogi zahvati, a situacije koje su ponekad bile bezizlazne sada postaju rjeive. Dentinski adhezivi, naime, posjeduju sposobnost mehanikog i kemijskog svezivanja za tvrda zubna tkiva. Mehanika sveza postie se uklijetenjem adheziva u prethodno pripremljene, mikromehanike pukotine adherenda. Kemijsko svezivanje je prianjanje dvaju razliitih materijala na molekulskom ili atomskom nivou (100). Zahvaljujui ovim vrstama sveza, adhezivi unose velike promjene u restorativnu stomatologiju. Oni omoguuju konzervativniji pristup izradi kaviteta svih klasa smanjujui potrebu za preventivnom ekstenzijom (modificiraju Blackova naela izrade kaviteta), te smanjuju potrebu za izradom makromehanikih retencijsk1L1U1c0d0e0f0g010Y1b1n11114111111 11111O141S0T1U1m1y111141111141111111111!141!0!0!1!1-!1n!1!1!1!1!1!etkajue primere ime tehnika potpunog jetkanja (istovremeno jetkanje cakline i dentina) postaje bespredmetnom. Dakle proizvoai navodena dentinu skog sustava do potpunog uinka Time je postupak ispiranja i suenja dentina u kojem nikada nismo sigurni jesmo li dovoljno ili previe isuili dentin, nepotreban. Nakon djelovanja primera nastavlja se adhezijski postupak. Postupak jetkanja na caklini je preporuljiv.xy0"0"1"0"0"0#1#1#1A#1L#1#1#1#13$18$1<$1G$1R$1Z$1}$0~$1$1$1$1$0%0%1U%1%1%1%1%1Y&140\&1&0'140'0'0'0'1(1(1"(1#(1+(1,(1$51?51@51A51K51J(1X51(1Y51(1(1Z51l51q51r51s515151(151(1=1=1(1=1(1>1I*1*0*0>0*0>1*1>1>1>1>1+1%>1*+1n>1o>1>-1z>1J-1>1R-1>1X-1.1+1>1>1>1>1>1>1>1>1>1?1-1'?1-0(?0)?0*?0+?07-1&/101L?1?0?1?1 01?1?1@1N@1O@1P@1X@1;01@1S01@1&11@1@1@1@1@1@1)A1PA1rA1sA0'10)10o1JTimes New Roman Symbol &ArialTimes New Roman CE"Ah$w%o"H!@ Samojetkajui adhezijski sustaviSIMEONSIMEONܥhW $e%>)lDEEEEEHFHHHH"HHJ2H2H2H2H2H2H2H2H+͂@ @MXT@kGE2H2H2H2H2HkbEE2H2Hbbb2H0:E2HE2H@o ӪEE,EEEE2Hb>bSamojetkajui adhezijski sustavi .ACaklinsko-dentinski $%<O =CMNRSZ[yz{|3CPQRao{|htuvw+9:;?@$%&0@ADLUcU^Uuc^c`!"% z{|efgbU!!""""##$%1%^&''''t t t t d t  t t t t t t t @t dt t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t 8hhhhx$K@Normal]a 0`0 Heading 2 < UV]a c,`, Heading 3 < ]a c"A@"Default Paragraph Font"2`"List 26a c"3`"List 3Qa c*D`* List Continuexa c,E`",List Continue 26xa c,F`2,List Continue 3Qxa c$B`B$ Body Textxa c Dugi niz godina problem rubnog proputanja zabrinjavao je stomatologe. Uzrok tomu bilo je nedostatno svezivanje ispuna s povrinom tvrdog zubnog tkiva. Prvi koraci u rjeavanju tog problema nainjeni su kada je M. Buonocore predloio tretman cakline kiselinom (jetkanje)(99). Jetkanjem cakline poveava se njena reaktivna povrina jer nastaju mikropore u koje se uklijete zupci niskoviskozne smole. U prvo vrijeme postupak nije pokazivao dobre rezultate jer se nije mogao rijeiti problem svezivanja hidrofobnog kompozitnog materijala i uvijek vlanog, vitalnog dentina. Dakle, traio se materijal koji je s jedne strane hidrofilan i moe ostvariti vezu s dentinom (time ga i zatititi), i s druge strane se spajati s restorativnim materijalima. Pojavom i usavravanjem dentinskih adheziva (80-tih godina) otvorilo se novo poglavlje u stomatologiji. Njihovom upotrebom pojednostavljuju se mnogi zahvati, a situacije koje su ponekad bile bezizlazne sada postaju rjeive. Dentinski adhezivi, naime, posjeduju sposobnost mehanikog i kemijskog svezivanja za tvrda zubna tkiva. Mehanika sveza postie se uklijetenjem adheziva u prethodno pripremljene, mikromehanike pukotine adherenda. Kemijsko svezivanje je prianjanje dvaju razliitih materijala na molekulskom ili atomskom nivou (100). Zahvaljujui ovim vrstama sveza, adhezivi unose velike promjene u restorativnu stomatologiju. Oni omoguuju konzervativniji pristup izradi kaviteta svih klasa smanjujui potrebu za preventivnom ekstenzijom (modificiraju Blackova naela izrade kaviteta), te smanjuju potrebu za izradom makromehanikih retencijske. U nekih sustava dentinskih adheziva proizvoai navode i bespotrebnost jetkanja kao postupka koji prethodi nanoenju adheziva, jer sam sustav primera sadri dovoljno jaku i djelotvornu kiselinu koja otvara put drugim sastojcima adhezijskog sustava do potpunog uinka (samojetkajui primeri). II Klasifikacija dentinskih adheziva na temelju morfologije interfaze Skupina I Skupina I zatjeva potpuno odstranjenje zaostalog sloja putem kondicioniranja kiselinom ili kelirajuim agensima. Dijelimo je na dvije podskupine (tip 1 i tip 2). Tip 1 oituje se demineralizacijom samo intertubulusnog dentina. Tip 2 oituje se demineralizacijom intertubulusnoga, peritubulusnog i intratubulusnoga dentina. Skupina II Glavne karakteristike ove skupine su u tomu to ostavljaju zaostatni sloj prilikom rasprostranjivanja ili infiltracije primera kroz taj sloj u tubule. Zaostatni sloj i njegovi epovi postaju tako sastavni dio svezujue smole (bonda). Skupina III Sustavi ove skupine samo djelomino otapaju zaostatni sloj i epove. Smolasti svezujui agens (bond) proima pretvoreni zaostatni sloj i intertubulusni dentin. (P. Simeon)N (1)molekulskom ili atomskom nivou (2,3) (4) (5,6,7) (Slika 2) (1) (9) (10) (11)(5,8,12,13) (11)S obzirom na to da se sastoje od veeg broja boica ine se koncepcijski zastarjelim.djeluje demineralizacijski i na caklinu, a u dentinuuu Osim toga primer (kao i u treoj generaciji) ima zadatak poduprijeti kolagenu mreicu (odnosno sprijeiti njen kolaps).vcdefgYbn TUmyno!!!-!n!!!!!!"""""###A#L####3$8$<$G$R$Z$}$~$$$$$%%1%U%%%%%&'''''(("(#(+(,(4)*]UV]JUa*****1z122233_4k4l4m4p444444444444444$5?5@5A5K5X5Y5Z5l5q5r5s55555===>>>>>>>%>n>o>z>>>>>>>>>>>>?'?(?)?*?+?L??????@N@O@P@X@@@@@@@@@)AuU^^cU]]`''**8-&/)1*1p1z112233_4>>)?*?+?L??t  t t t t t t dt t t t t t t t t t  t t t t t hxK@Normal]a 0`0 Heading 2 < UV]a c,`, Heading 3 < ]a c"A@"Default Paragraph Font"2`"List 26a c"3`"List 3Qa c*D`* List Continuexa c,E`",List Continue 26xa c,F`2,List Continue 3Qxa c$B`B$ Body Textxa c(koji se najveim dijelom sastoji od nepunjene ili malo punjene e). (koji moe biti i samojetkajui) Ovaj adhezijski sustav koncepcijski moe djelovati najmodernije. Naime, a Iako se ovaini imomNaime neki proizvoai smatraju da se mijeanjem otopina primera i adheziva ne moe postii optimalni uinak kao kad su te dvije otopine razdvojene. Ova je skupina a Samojetkajui adhezijski sustavi Ove sustave moemo nazvati pravim samojetkajuim adhezijskim sustavima. Ovo su sustavi pakirani u jednoj boici ili pakiranju. Drugi moemo nazvati samojetkajuim jer koristi samojetkajue primere ime tehnika potpunog jetkanja (istovremeno jetkanje cakline i dentina) postaje bespredmetnom. Dakle proizvoai navodena dentinu skog sustava do potpunog uinka Time je postupak ispiranja i suenja dentina u kojem nikada nismo sigurni jesmo li dovoljno ili previe isuili dentin, nepotreban. Nakon djelovanja primera nastavlja se adhezijski postupak. Postupak jetkanja na caklini je preporuljiv.xy)APArAsAAK@Normal]a 0`0 Heading 2 < UV]a c,`, Heading 3 < ]a c"A@"Default Paragraph Font"2`"List 26a c"3`"List 3Qa c*D`* List Continuexa c,E`",List Continue 26xa c,F`2,List Continue 3Qxa c$B`B$ Body Textxa c>)%!    S!>)4346 `!!!!*%+%,%M%N%&<)=)>)t t t d t  t t t t t t t $t dt t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t  t t t t  t t t t t t t t d)APArAsAAK@Normal]a 0`0 Heading 2 < UV]a c,`, Heading 3 < ]a c"A@"Default Paragraph Font"2`"List 26a c"3`"List 3Qa c*D`* List Continuexa c,E`",List Continue 26xa c,F`2,List Continue 3Qxa c$B`B$ Body Textxa cK@Normal]a 0`0 Heading 2 < UV]a c,`, Heading 3 < ]a c"A@"Default Paragraph Font"2`"List 26a c"3`"List 3Qa c*D`* List Continuexa c,E`",List Continue 26xa c,F`2,List Continue 3Qxa c$B`B$ Body Textxa c>)%!    S!>)4346 `!!!!*%+%,%M%N%&<)=)>)t t t d t  t t t t t t t $t dt t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t t  t t t t  t t t t t t t t dt c*)AA!'?&+169:@IOP[\ghjkvx}~"#*+46>GPQXYaejktu}~  '(34?@JKLMST[]efmotv|&'()67ABJSY[cgklux #$./9:;<EFPQSTYZ_`egpqvw~ "#&'/05AMNRSZ[`bjkpqwx%&,-34<?ABJKRSUV]^mnz{  "#$%,147@ALMXY`ajnvwxy   !'+67>?DEIJRSZ[]^klst{|      ! " , - 5 8 ? @ B C K L N O Y Z ` r v w { |       ! + , 7 8 B C H K M N X Y a b f g n o t u z { }       ! ' 0 1 3 4 6 7 9 : ; < B C M N X Y a i q r z { } ~        " - 5 6 < > F G M N T U Y Z d e h i m n u v       ! % & 4 5 : ; ? C M P Y Z c e k l n o w y '(/0<=?@BCGHTVYZ^_fgnopqwx}~ !)*/7>?IJXY`abcjlopqrxyz{  ',0;EQRZ]elst| '+/=>GHNOWY]^lmnowx #$()*+9DLMS^fgijyz   !%&)*45>?IJRSTU[\lmvw !"'+459:;<JKUV`ahmsw~$)*3478>BIJOPQRWXabhiklxy  ()+,:;FGNPZ[]^demnuv}~  "#*+01;<ABCDLMOP[\acfgijnovy}   %&().03467;<FGJKMNRS[\cdrs|}~   *+34=?EFRSVW\]ghpqrs{|  $%/0459:?@MNVWYZ\]_`deopuv '+,13=?IJRSXY[\fgijpqvy  )*34<=@AFGIJMNUV`adeopsu~ &'127AEFPQVW\]^_cdtu~!")*+,12<=BCIJTU]bijlprv}~ #$*+78>?FGYZ[\^_flst{|      " ) * 4 5 9 : @ C R S ^ _ p q y z ! ! !!!!!&!'!/!0!&E&F&L&M&[&\&g&h&q&s&v&w&y&z&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' '''"'#'+','3'4'5'6'='?'F'G'T'V'['\'g'h'n'o'|'}'''''''''''''''''''''''''''''''''''''((( (((((%(&(1(2(9(=(E(F(L(S(U(V(^(_(h(i(j(k(r(s(z(}((((((((((((((((((((((((((((((()) ) )))))!)")))*),)-)9)@)>SIMEON4C:\My Documents\Samojetkajui adhezijski sustavi.doc@Canon BJC-6000LPT1:CJRSTRCanon BJC-6000Canon BJC-6000(J 4dhCJRSTR d;4 ;4 4 ""Fhh @ LPT1: 4  HArialNoneCanon BJC-6000(J 4dhCJRSTR d;4 ;4 4 ""Fhh @ LPT1: 4  HArialNone  <(&2567?ABE69<>?7   ! " , a h p |   I K  $ % 7 : ; < a b g r { U Z b d  $,-01  TW\]^y()N &7:;<%4'2=Vaet^`"#?Z[\fs B !!!!!!!!!!!!""\""""""""""E###########/$@$S$T$)%*%+%,%M%N%)&+&r&&&&&&&4'5'6'>'n'''-(L(M(S(V(i(j(k((( )):)<)=)>)1<1 1_40 0 1k41 1 1l41m40 1p41141414111401=1C1M1N1R1S1Z1[1100z0{1|10011111111141111131C1P1Q1R1a1o1{1|111111111h1t1u1v1w1111111111111111+191:1;1?141@141A1110111$1%1&101@1A1D1L1U1c0d0e0f0g010Y1b1n11114111111 11111O141S0T1U1m1y111141111141111111111!141!0!0!1!1-!1n!1!1!1!1!1!0"0"1"0"0"0#1#1#ih elemenata (101). Usavravanjem dentinskih adheziva stvorene su i generacije koje svezuju kompozitne smole za dentin i caklinu snagom jednakom vrstoi sveze cakline i dentina (20 MPa). Pravilnom aplikacijom adhezijskog sustava omoguuje se kemijska i mehanika sveza kompozitnog ispuna s tvrdim zubnim tkivom koja osigurava dugotrajnost ispuna. Adhezivi svezivanjem za dentinsku povrinu ujedno i peate tu povrinu pa dovode do biokemijske zatite pulpe ime smanjuju potrebu za postavljanjem podloge titei tako pulpu od kemijskih i bakterijskih utjecaja, ali ne i potpodloge na bazi kalcijeva-hidroksida, kada je to potrebno. Koncepcije adhezije Postoje dvije suprotne koncepcije adhezije s obzirom na postupak sa zaostatnim slojem (102-104). Prvi tei pretvorbi odnosno dezintegraciji zaostatnog sloja koji nakon pretvorbe zapravo vie i ne postoji kao zaostatni sloj(svi lanci). Naime moderno shvaanje adhezije ne dozvoljava ostavljanje zaostatnog sloja u na dentinskoj povrini zbog njegove slabe sveze za dentin. Ovu koncepciju koristi koristi najnovija generacija adhezijskih sustava (tzv. samojetkajui adhezijski sustavi i adhezivi sa samojetkajuim primerima Slika 1.). injenica je da su i ranije generacije dentinskih adheziva bile u principu bazirane na ovoj koncepciji samo to one nisu pretvarale zaostatni sloj. Druga tei odstranjenju zaostatnog sloja primjenom kiselina i kelatora koji dekalcificiraju dentin do odreene dubine. Kolagena vlakna pritom mogu kolabirati jer gube potporu anorganske tvari. Aplikacijom primera mijenja se raspored kolagenih vlakana to omoguuje bolje prodiranje adheziva. Adheziv tako stvara sklop s dentinskim matriksom. Taj sloj polimerizirane smole koja se ispreplie s kolagenim snopovima, nazvan je hibridni, odnosno smolom pojaan dentin (105). Slika 1. Adheziv I koncepcije - samojetkajui Slika 2. Adhezivi II koncepcije Priprema povrine za svezivanje Dananji adhezijski sustavi kompatibilni su sa svim materijalima, ali ipak njihova osnovna i glavna uloga je svezivanje kompozitnog materijala za zub. Da bi to bilo mogue potrebno je promijeniti svojstva povrine zuba (adherenda) u smislu postizanja bolje mehanike i kemijske sveze. To se postie razliitim predtretmanima cakline i dentina, ali i kovina i keramike na koje adheziv elimo primjeniti. Zbog razliitosti sastava ovih struktura ti predtretmani se razlikuju. Kondicioniranje cakline je postupak (99) u kojem se aplikacijom 10 - 40% ortofosforne kiseline u trajanju 15-20 sekundi razaraju se kristali hidroksilapatita. Tim se postupkom uklanja se glikoproteinska ovojnica i zaostatni (strugotinski) sloj, i tako se poveava reaktivna povrina. Nastaju pore u koje se mikromehaniki uklijete traci adheziva, gdje polimeriziraju i stvaraju mikromehanike sveze s caklinom, s jedne, i kemijske veze s kompozitnim materijalom, s druge strane (106). Kondicioniranje dentina je postupak kojim se uklanja zaostatni sloj i demineralizira dentin do odreene dubine (107). Sredstva za kondicioniranje dentina razliito utjeu na zaostatni (strugotinski) sloj. Kelacijska sredstva poput EDTA-e te polimaleina i poliakrilna kiselina uklanjaju samo povrinski zaostatni sloj bez istodobnog otvaranja dentinskih kanalia i znatne demineralizacije dentinske povrine (28). Fosforna kiselina (10 - 37%) potpuno ga otapa, demineralizirajui povrinu peri- i intertubulusnog dentina do dubine od 10 (m. Nakon tretiranja povrine otapa se zaostatni sloj i demineralizira anorganska komponenta dentina. To dovodi do kolapsa kolagenih vlakana to znatno smanjuje poroznost dentinske povrine, a time i prodor adhezijske smole. Koliina adheziva na povrini i u podpovrinskom sloju time se bitno razlikuje to dovodi do pucanja sveza i slabe kvalitete ispuna te posljedinog rubnog proputanja. Da bi se to izbjeglo, danas se nakon apliciranja i ispiranja kiseline upotrebljavaju primeri. Sastavni su dijelovi adhezivnih sustava 3, 4. i 5. generacije te samojetkajuih adhezijskih sustava. Aplicirani na vlanu povrinu dentina prodiru kroz demineralizirana podruja pruajui potporu kolagenim vlaknima, podiu ih, proiruju interkolagene prostore i omoguuju adhezivu bolju penetraciju te stvaranje vrstog spoja dentinskog tkiva i monomera na molekulskom nivou. Taj je spoj zapravo - sloj, a naziva se HIBRIDNI SLOJ (102,105,108,109). Kondicioniranje povrine kovine, keramike i amalgama potrebno je kako bi se postigla efikasna i dostatna sveza sa zubom. Ona e biti postignuta ako na obje povrine postoje mikromehanike retencije i kemijske sveze. Na tvrdim zubnim tkivima to se postie prethodno objanjenim postupcima, a za kovinu, porculan, amalgam potrebno je provesti proces pjeskarenja, djelovanja duinom kiselinom, proces silanizacije ili barem mehanikog ienja i jetkanja povrine. Klasifikacija dentinskih adheziva Klasifikaciju dentinskih adhezijskih sustava danas inimo samo iz didaktikih razloga. Moe se rei da je gotovo svaki proizvoa imao neku svoju potkoncepciju adhezije te je na svoj jedinstven nain dokazivao kako ba on time postie optimalne rezultate u restorativnoj stomatologiji. Stoga kako god podijelimo adhezijske sustave uvijek je to njihova gruba podjela. Prve dvije generacije dentinskih adheziva danas su prevladane te kratku priu o klasifikaciji adheziva moemo zapoeti s treom generacijom adheziva Trea generacija Adhezivna sredstva tree generacije zavisno o proizvoau zasnivaju se na obje koncepcije dentinske adhezije to znai da ovi sustavi zahtjevaju ili uklanjanje ili pretvorbu zaostatnog sloja na dentinskoj povrini. Uglavnom se sastoje od vodene otopine glutaraldehida i betahidroksimetakrilata (28). Noviji sustavi tree generacije sadre hidrofilni agens (primer) radi postizanja bolje sveze i radi antibakterijskih svojstava. Bolja sveza osigurana je hidrofilnom graom, zbog koje adheziv djeluje u vlanoj sredini kakva je dentinska, osiguravajui potporu i umreenje u spletu kolagenih vlakana i bolje prodiranje smole unutar dentinskih tubulusa. etvrta generacija . Ovi sustavi dolaze u obliku dviju zasebnih otopina (primer + adheziv). Primer posjeduje kisele kondicionere kojima se potpuno uklanja zaostatni sloj i demineralizira dentinska povrina do odreene dubine. Mikromehanikim proimanjem demineraliziranih podruja adhezijskom smolom ostvaruje se vrstoa sveze koja esto premauje onu s jetkanom caklinomPrimer predstavlja vodenu otopinu HEMA, NMSA, BPMD ili 4-META koja prodire u demineralizirana podruja dentina pruajui potporu kolagenim vlaknima, to omoguava bolju organizaciju interfibrilarnog prostora u koje tada lako ulazi adheziv, stvarajui mikroumreenja (107,112). Ova je generacija adheziva kompatibilna sa svim vrstama dentalnih materijala (kompozitima, kovinama, amalgamom i keramikom). I e) Peta generacija Ovaj adhezijski sustav sastoji se takoer od hidrofilnog primera i adheziva. Adheziv i primer pete generacije nalaze se u jedinstvenoj otopini koja se nanosi na vlanu caklinu i dentin. Dvije su koncepcije otapala u najnovijoj generaciji sustava dentinskih adheziva. Jedna za otapalo koristi aceton (i alkohol), dok druga koristi vodu (ali najee ne samo vodu ve kombinaciju s acetonom ili/i alkoholom). Adhezivi s vodenim otapalom su biokompatibilniji od acetona koji moe iritacijski djelovati na pulpu, ali zato adhezivi s acetonom ostvaruju bru i esto kvalitetniju svezu sa supstratom dentina. Ova je generacija usavren oblik adheziva etvrte generacije, kako u sastavu, tako i u jednostavnijoj primjeni te su takoer kompatibilni s kompozitnim smolama, amalgamom, kovinama i keramikom. Karakteristino je da se nanose u dva sloja od kojih prvi djeluje kao primer te se mora ostaviti da djeluje neko vrijeme dok drugi sloj djeluje kao adheziv. Usprkos usavravanju i pojednostavnjenju (V generacija) dolazi do izraaja kvalitetnije zasebno djelovanje primera i adheziva (IV generacija). U pojednostavljenju postupka rada dentinskim adhezivima dolo je do stvaranja sustava koji se nakon jetkanja nanose u jednom sloju koji djeluje i kao primer i kao adheziv te se na njih odmah nanosi vrlo tanak sloj smol1A#1L#1#1#1#13$18$1<$1G$1R$1Z$1}$0~$1$1$1$1$0%0%1U%1%1%1%1%1Y&140\&1&0'140'0'0'0'1(1(1"(1#(1+(1,(1$51?51@51A51K51J(1X51(1Y51(1(1Z51l51q51r51s515151(151(1=1=1(1=1(1>1I*1*0*0>0*0>1*1>1>1>1>1+1%>1*+1n>1o>1>-1z>1J-1>1R-1>1X-1.1+1>1>1>1>1>1>1>1>1>1?1-1'?1-0(?0)?0*?0+?07-1&/101L?1?0?1?1 01?1?1@1N@1O@1P@1X@1;01@1S01@