Naslov
Učestalost pojave drugog gornjeg predkutnjaka u populacije euroazijskog risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj
(FREQUENCY OF OCCURENCE OF SECOND UPPER PREMOLLAR IN CROATIAN POPULATION OF EURASIAN LYNX (Lynx lynx))

Autori
Gužvica, Goran ; Huber, Đuro ; Frković, Alojzije

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikica - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 311-312

Skup
Sedmi kongres biologa Hrvatske

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ris; Lynx lynx; drugi gornji pretkutnjak; učestalost; Hrvatska
(lynx; Lynx lynx; second upper premolar; frequency; Croatia)

Sažetak
U okviru istraživanja velikih zvijeri Hrvatske uz niz ekoloških značajki, provode se i morfometrijska istraživanja njihovih kostura. Kraniometrijskom analizom građe pohranjene u zbirci Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta uočena je pojava drugog gornjeg predkutnjaka (P2) u dvije od četiri jedinke euroazijskog risa (Lynx lynx). Zub je jednostavne morfološke građe, a smješten je neposredno aboralno od očnjaka. Više autora navodi da je, za razliku od ostalih mačaka, u risa P2 reduciran tijekom evolucije, te da zubna formula glasi 3/3, 1/1, 2/2, 1/1. Kraniometrijska istraživanja proširena su sa 30 lubanja risa u posjedu lovaca Primorsko-goranske županije, te je na ukupnom uzorku od 34 lubanje pojava P2 uočena na 7 (20,6%). Dvadesetitri jedinke bile su dobi 1-3 godine, a 11 jedinki više od 3 godine. Sve pojave opisanog zuba uočene su među mlađim jedinkama. U podjednakog broja jedinki uočena je pojava ili lijevog ili desnog P2, a ni u jedne jedinke oba. S obzirom da je populacija risa u Hrvatskoj potekla od tri para risova iz slovačkih Karpata naseljenih u Sloveniju 1973. godine, sigurno je bar jedna jedinka osnivačke populacije bila nosilac gena za pojavu toga zuba. Iz toga proizlazi da P2 u risa nije u potpunosti evolucijski reduciran, odnosno genetički izgubljen. Moguće je pretpostaviti da je visoki postotak pojavljivanja toga zuba posljedica malog broja jedinki osnivačke populacije u kojoj su se postojeće genetičke značajke uvišestručile. Pretpostavljena mala genetička varijabilnost hrvatskoh risova nije dosada pokazala nikakove negativne učinke. Daljnja istraživanja na lubanjama risova u Slovačkoj mogla bi pokazati učestalost te pojave u izvornoj populaciji, a u učestalost u drugim populacijama naseljenim u Švicarsku i Francusku bi ilustrirala učinka suženog protoka gena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA