Naslov
Josip Andreis i njegovo djelo Uvod u glasbenu estetiku (Zagreb 1944.)
(Josip Andreis and his work Uvod u glasbenu estetiku (Introduction to the Aesthetics of Music ; Zagreb 1944))

Autori
Tuksar, Stanislav

Izvornik
Arti musices : hrvatski muzikoloski zbornik (0587-5455) 40 (2009), 1-2; 135-167

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Josip Andreis; estetika glazbe; ton; „estetika osjećaja“; ritam; melodija; harmonija; tonska boja; oblik; ton i riječ; klasični njemački idealizam; kasnoromantička njemačka estetika glazbe; francuska muzikološka škola; Karl Grunsky; Jules Combarieu; Hugo Riemann; William Wolf
(Josip Andreis; aesthetics of music; tone; "Gefuehlsaesthetik"; rhythm; melody; harmony; tonal colour; form; tone and word; Classical German idealism; late-Romantic German aesthetics of music; French musicological school; Karl Grunsky; Jules Combarieu; Hugo Riemann; William Wolf)

Sažetak
U članku se predstavlja, elementarno analizira i procjenjuje djelo Uvod u glasbenu estetiku Josipa Andreisa (Zagreb, 1944.). Ovo neveliko djelo od ukupno stotinjak stranica sastoji se od osam poglavlja koja redom obrađuju pristup glazbeno-estetičkoj problematici, ton, ritam, melodiju, harmoniju, tonsku boju, oblik, odnos tona i riječi te doživljaj glazbenog djela. Iako naslovljen kao uvod, ovo je djelce kronološki prva moderna konzistentna Estetika glazbe jednog hrvatskog autora. Andreisovim općim i estetičkim svjetonazorima definitivno je ishodište u nekim velikim misaonim strujanjima 19. i početka 20. stoljeća (klasični njemački idealizam, kasnoromantička njemačka estetika glazbe, francuska muzikološka škola), dok su mu historicizam, formalizam, pozitivistički scijentizam te spekulativna estetika ostali stranima. Pritom se posebno ustanovljuje utjecaj autora kao što su Karl Grunsky, Jules Combarieu, Hugo Riemann i William Wolf. S druge strane, očitovao je izraženu potrebu za povremenim romantizirajućim idealiziranjem, usko povezanu s osobnom religioznom etičnošću i spisateljskim poetiziranjem. Društveno-političko ozračje u Hrvatskoj nakon 1945. svojom je bitno suprotnom osnovnom marksističkom ideologijskom orijentacijom Andreisovu estetiku glazbe gurnulo na društvene i intelektualne margine te u gotovo potpuni zaborav. Ustanovljeno je da je Andreis imao jasno izgrađene glazbenoestetičke stavove prije pisanja svojih općih i nacionalnih povijesti glazbe, koje stoga nije moguće u potpunosti analizirati ni razumjeti bez detaljnog poznavanja i interakcije obiju ovih sfera. Stoga bi zbog znanstveno-historiografske objektivnosti u istraživanju hrvatske estetičke, historiografske i glazbenoteorijske misli o glazbi 20. stoljeća bilo uputno izraditi opsežnu studiju s radnim naslovom: „Josip Andreis – njegova estetika glazbe po sebi i primijenjena na njegove povijesti glazbe“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA