аЯрЁБс>ўџ SUўџџџRџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG П˜fbjbjŽйŽй 0rьГьГ01џџџџџџ]&&&&8^ j&Ћ Ж’’(КККККК;===-jд>д $a єU 6 uККККК6 ККК’КККККК;&&К;К:КєVя@;К† рO8УsР&&К/ Trofejni lov zasad je uvjet opstanka naaih medvjeda Ozbiljno i osobno o medvjedu Moja polaziata (Trofejni lov za sada je uvjet opstanka naaih medvjeda) Naaa istra~ivanja, bri~na evidencija in~. Alojzija Frkovia i drugi pokazatelji govore da dosadaanji legalni trofejni odstrel nije ugro~avao populaciju naaih smeih medvjeda. Razlozi za zabrinutost za njihovu budunost prvenstveno su zbog promjena u staniatu, i to je predmet poruka plakata "SOS medvjed" i letka "Medvjed - uvajte ga i divite mu se s oprezom". Osim ato to piae u tim publikacijama o tome je pisano i u Lova kom vjesniku (6/97). Legalni odstrel na putu je da postane problem samo zbog naraslih apetita nakon osnivanja veeg broja odvojenih loviata koja gospodare medvjedom prema Zakonu o lovu iz 1994. godine. Polazim od toga da odstrjelni zahvat nije nu~an radi kontrole i odr~avanja veli ine populacije. Bez prihranjivanja i bez lova populacija bi se stabilizirala na razini kapaciteta staniata, te bi se konkurencijom unutar vrste sama odr~avala. Gospodarskim zahvatima bi tada trebalo uklanjati samo poneke jedinke koje bi lokalno pravile probleme. Medvjed kao i drugi predatori s vrha prehrambene piramide sami reguliraju svoju populaciju. U njih to ide veim dijelom kroz ubijanja mlaih jedinki od strane dominantnih mu~jaka i manjim dijelom kroz ograni ene izvore hrane. Budui da je smrtnost o ito neizbje~na ne vidim bioloakog razloga da se to ne izvede kroz lovni zahvat, posebno kada se time pribavljaju sredstva koja medvjedu osiguravaju pozitivnu sliku u onih koji gospodare njegovim staniatem. Uvjeren sam da bi zabrana trofejnog lova gotovo trenutno dovela do proglaaavanja medvjeda velikim i nepodnoaljivim ateto inom, te nepo~eljnom vrstom u staniatu. Zaklju ujem da je u danaanjoj situaciji trofejni lov uvjet opstanka naaih medvjeda. Europska i svjetska gledanja (Europa zahtijeva zaatitu medvjeda) Osnovni dokument po kojem se atiti priroda u Europi je Bernska konvencija (potpisana 1979) sa svojim brojnim dodacima. Europski smei medvjed je, zajedno sa vukom i risom, nabrojan je u Dodatku II (Apendix II) kao striktno zaatiena vrsta koju je ne smije ubijati, hvatati, uznemiravati, posjedovati ili njome i njenim dijelovima trgovati. Prihvaanje i provoenje Bernske konvencije jedan je od uvjeta pristupanja europskim integracijama. Pod to no navedenim uvjetima mogue je na po dvije godine zatra~iti "iznimku" (exception) (po lanku 9) ili "pridr~ano pravo" (reservation) (po lanku 22). Drugi va~an meunarodni sporazum je CITES (potpisan 1973.) kojim se regulira meunarodni promet ~ivotinjama ili dijelovima tijela ~ivotinja koje su se naale u razli itim stupnjevima ugro~enosti. Iako, na ~alost i sramotu, Hrvatska joa uvijek nije potpisala taj sporazum, lovci koji iznose kod nas ste ene trofeje ne mogu ih unijeti u zemlje potpisnice CITESA bez prethodnog zadovoljavanja tra~enih uvjeta. Europski smei medvjed je za sada na popisu u "drugom dodatku" (Apendix II), te je uz posebna odobrenja meunarodni promet tom vrstom mogu. Primjerima iz vlastitog iskustva ~elim ilustrirati da su ta pitanja vrlo ozbiljna i da ih ne treba zanemarivati. Primjer prvi. U velja i 1997. godine bila je pokrenuta slu~bena inicijativa da se sve euroazijske smee medvjede prebaci u "prvi dodatak" CITESA koji bi promet, a posebno trofejni lov posve onemoguio. Kao lan Vijea Meunarodnog udru~enja za istra~ivanje medvjeda (Council of International bear association, IBA) i kao lan IUCN-ove Specijalisti ke skupine za medvjede (Bear specialist group, IUCN BSG) bio sam postavljen za recenzenta tog prijedloga. Joa uvijek uvam desetke stranica svojih pisama i objaanjavanja kako bi takav potez bio pogreaan i kako bi akodio medvjedima. Kona no je uspjelo da na skupu u Harareu u Zimbabveu na 10. zasjedanju stranaka u lipnju 1997. ta inicijativa bude odba ena. Primjer drugi. Po etkom ljeta 1998. predlo~ena je od odgovarajuih tijela Vijea Europe zabrana izvoza trofejnih dijelova medvjeda iz Rumunjske. Ta zemlja je korak ispred nas (!) u integracijama u Europu, pa ju je na jednom od tih prvih koraka snaala i ova nevolja. Od tada pa do kraja 1998. borim se u svojstvu europskog predstavnika u IBA i u IUCN BSG u protiv te zabrane. Nakon brojnih duljih i kraih pisama poslanih prete~no elektronskom poatom uspjelo mi je postii potpunu suglasnost u IBA i BSG da te organizacije poaalju slu~benu rezoluciju neslaganja s takovom zabranom, a s naglaskom da se time ne bi postigla vea zaatita medvjeda ve da bi ona imala suprotan u inak. Joa nije poznato da li e ova rezolucija promijeniti gledanje u Vijeu Europe, iako se tome ozbiljno nadamo. Naae stanje (Populacije je stabilna i nije prekobrojna) Iako se mo~da svi s time nee slo~iti, naae gospodarenje medvjedom sasvim je neorganizirano odnosno kaoti no. Oni koji gospodare loviatima u podru ju rasprostranjenja medvjeda u Hrvatskoj esto su ga unijeli u odstrjelne planove na osnovi proizvoljnih procjena brojnosti i nerealnog postotka mogueg odstrela. Na osnovi nepotpunih podataka doznao sam da se na podru ju na kojem se do 1994. planirao odstrel 33 medvjeda sada se planira ak 64! injenicu da se ti odstrjelni planovi uglavnom ne uspijevaju ostvariti sada neki uzimaju kao argument da populacija medvjeda mora rasti! Istina je, meutim, da populacija uspijeva ostati stabilna samo zahvaljujui neostvarivanju odstrjelnih planova. Pokuaajmo to analizirati. Nema sumnje da je nakon Drugog svjetskog rata populacija medvjeda u Hrvatskoj bila vrlo niska. To nije udo kada se zna da je joa 1915. godine raspisivana nagrada ("taglija") za svakog ubijenog medvjeda, i stoga se nikako se ne mo~e uzimati da je kojih stotinjak medvjeda iz pedesetih godina bilo odraz kapaciteta staniata. Tada je medvjed dobio razdoblje potpune zaatite, a zatim postupnog otvaranja lovu tijekom aezdesetih. Populacija je polagano ali stalno rasla do kasnih sedamdesetih. Svi pokazatelji govore da je od 1980. do danas brojnost uglavnom stalna, i to oko 400 medvjeda (od toga 120 u Gorskom kotaru). Po okon anju Domovinskog rata organizirali smo u o~ujku 1997. u Lividragi skup o stanju medvjeda u Hrvatskoj. Ozbiljnom analizom izra unali smo da je broj medvjeda negdje izmeu minimuma od 340 i maksimuma od 415 ili prosje no 378. Tada nam je bilo drago da smo mogli zaklju iti da je naaa populacija medvjeda pre~ivjela ratno razdoblje, ali je istovremeno potvreno i da je procjena od 400 realna. Koliko se medvjeda mo~e izlu iti iz populacije od etiri stotine? Svjetski kriteriji govore da medvjedi mogu nadoknaivati godianji gubitak od 5%. Za detaljno istra~enu populaciju u Skandinaviji dokazano je da podnosi i 7.5% gubitaka. Svi u svijetu se ude kada govorim i piaem da se kod nas planira i ostvaruje odstrjel na razini od ak 10%. Meutim, preko dva desetljea iskustva pokazuju da kvaliteta naaih staniata i uspjeh reprodukcije naaih medvjeda to dobro podnose. Ipak, sasvim je nerealno i ni im dokazano da bi se moglo odstreljivati i 15% kako to danas neki ra unaju i planiraju. Ako je odnos spolova naaih medvjeda jednak onda mo~emo pretpostaviti da imamo oko 200 ~enki. Na uzorku od 26 medvjeda hvatanih za telemetrijsko obilje~avanje utvreno je da je prosje na dob naae ~ivue populacije medvjeda 4.7 godina (raspon od 1 do 13 godina). Ovako mlada populacija ujedno odra~ava i jak odstrjelni zahvat. Ra unska obrada (vrijednost 1 standardne devijacije je 3.1 godina) pokazuje da najviae jedan od 6 medvjeda (16.5%) do~ivi preko od 7.8 godina. Znademo da naai medvjedi, u usporedbi s veinom drugih populacija, rano spolno sazriju, esto raaju i imaju vea legla, ali nam to ni podaci joa nisu poznati, pa ovdje baratamo samo sa razmjerno optimisti kim procjenama. Dakle ako prosje na ~enka prvi put raa mlade sa 5 godina (pari se sa 4), onda je najviae 45% ili 90 ~enki u rasplodnoj dobi. Pretpostavimo da 2/3 tih ~enki redovito bude oploeno onda po 60 ~enki prosje no ima 2.5 mlada svake 2.5 godina, i to je 60 roenih medvjedia svake godine. Svjetski izvori govore da manje od 2/3 roenih do~ivi rasplodnu (u naaoj analizi odstrjelnu dob), a najvei gubici su joa u brlogu i neposredno po izlasku iz brloga. Prema tome najvei mogui antropogeni zahvat u populaciju mogao bi se ra unati za cijelu Hrvatsku na razini 40 medvjeda godianje (10.0%). To nipoato ne zna i da ih se toliko mo~e odstrijeliti u trofejnom lovu, jer je prisutno i ilegalno ubijanje, te uklanjanje jedinki koje prave probleme, a skoro 20% smrtnosti medvjeda uzrokuje i promet. Naravno da svako loviate treba pratiti ukupnu smrtnost medvjeda i prema tome odreivati preostali raspolo~ivi broj za prodaju. `to sada raditi? (Niata bez pravog plana gospodarenja) Kako taj bioloaki mogui trofejni odstrjel ipak provoditi uz Europske zaatitarske kriterije, a i uz viziju (nadam se) priklju ivanja Europi? Mogunosti ima, ali za to se trebamo svi zajedno i ato prije prihvatiti izrade plana gospodarenja medvjedom u Hrvatskoj. Put tome cilju pokazuje studija nazvana "Akcijski plan za zaatitu smeih medvjeda u Europi" (70 stranica) izraena od skupine stru njaka koju je okupio WWF pod nazivom "Inicijativa za velike zvijeri Europe" (A large carnivore initiative for Europe). Osobno sam lan u~eg odbora (Core group) tog tijela. Bilo bi zanimljivo prikazati brojne rasprave na naaim skupovima u Be u, Poljskoj, Rumunjskoj i Slova koj, te opse~no dopisivanje putem elektronske i obi ne poate prije nego se doalo do kona nog dokumenta koji je sada na usvajanju u Vijeu Europe. Nakon toga o ekuje se da taj plan postane jedan od dodataka Bernskoj konvenciji Ovdje navodim samo bitne elemente, i to isklju ivo iz popisa akcija specifi no nabrojanih za Hrvatsku: 1. Postavljanje nacionalne skupine za gospodarenje medvjedom i za plan gospodarenja. (Zemlje koje dijele medvjee populacije izrauju plan gospodarenja u suradnji.) 2. Zakonska zaatita medvjeda. (Lovna vrsta mo~e biti samo gdje je populacija neugro~ena i gdje je lov jedan od na ina postizanja ciljeva identificiranih u planu gospodarenja.) 3. Intenziviranje provoenja zakona i odgovarajuih kazni. 4. Klasifikacija podru ja sa sadaanjim i moguim rasprostranjenjem medvjeda. 5. Odr~avanje i obnavljanje koridora koji povezuju populacije. 6. Procjena utjecaja postojeih i planiranih zahvata u staniatu medvjeda. 7. Kontrola i zabrana atetnih aktivnosti ovjeka u klju nim dijelovima staniata medvjeda. 8. Regulirani lov u populacijama gdje je on nabrojan kao jedna od akcija za ostvarivanje plana gospodarenja. 9. Onemoguavanje pristupa medvjeda smetliatima i drugom ljudskom otpadu. 10. Napuatanje umjetnog prihranjivanja koje mo~e stvoriti medvjede naviknute na ljude i hranu iz ljudskih izvora. 11. Odstranjivanje problemati nih medvjeda ako nisu uspjele mjere sprije avanja njihova nastanka. 12. Pokretanja informacijske kampanje. 13. Koordinirano znanstveno istra~ivanje smeih medvjeda. Ovaj tekst bi trebao poslu~iti za pojaanjenje mog osobnog gledanja na gospodarenje medvjedom u Hrvatskoj. Smatram da sam o uvanju lovnog gospodarenja tom vrstom pridonio viae od onih koji smatraju da im nastojim medvjeda "oduzeti", kao ato je bio slu aj s vukom. Razlike u odnosu na vuka i risa treba analizirati drugom prilikom, a i u zaatiti tih vrsta ima znatno konzervativnijih od mene. Druga, znatno va~nija poruka ovog napisa, je pokuaaj mobilizacije svih interesnih skupina na izradi kvalitetenog plana gospodarenja medvjedom. U tome bi trebali sudjelovati Dr~avna uprava za zaatitu prirode i okoliaa kroz Odjel za zaatitiene biljne i ~ivotinjske vrste, Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva kroz Odjel za lovstvo Upravu za aumarstvo, Hrvatski lova ki savez kroz svoja stru na tijela, Ministarstvo znanosti i tehnologije kroz istra~iva ki projekt "Velike zvijeri Hrvatske", te sve lovne jedinice koje gospodare medvjedom. Na tome treba po eti raditi odmah, prije nego se dogode promjene zbog kojih bi mogla zavladati panika. uro Huber Opisi slika: 1,2 i 3. Za izbor - ilustracije bez potpisa 4. Legla sa tri mlada su esta u naaih medvjeda 5. Medvjed voli raznolikost staniata uklju ujui i vodene povraine 6. Uzimanjem mesa na hraniliatima medvjed ne postaje "meso~der" i "ubica" 7. Me iliate s ovakovom "hranom" opasno mijenja ponaaanje medvjeda 8. Vrijednost trofeja medvjeda je bitan element za njegovo prihvaanje od ljudi 9. Medvjed uhvaen u zamku za potrebe znanstvenih istra~ivanja 10, 11 ili 12. Vaganje, mjerenje i obilje~avanje uspavanog medvjeda 13 ili 14 Obilje~eni medvjed se budi iz narkoze 15 ili 16. Telemetrijsko praenje obilje~enih medvjeda 17. Mjerenje medvjeeg brloga PAGE 4 PAGE 5 fh œЖ":"`fbfnfpfrftfvfzf|fˆfŠfŒfŽff–f˜f§њіњђњђњышыуышышыуышњ0JmH0J j0JU>*CJ5CJCJCJhЂЄ24 BDЦШrКœ"H(J(К(М(\.N6zG|GъGьGњIшNЖOQќќњњњііњњњњњіњњњњњњњіњњњњњіњ„а$hЂЄ24 BDЦШrКœ"H(J(К(М(\.N6zG|GъGьGњIшNЖOQ`RжRpSюS‚T6UVЄVˆWLXšXYY$a&a(a>aXaАab–b*cАcPdЮdVeЖe$f`fpfrfvfxfŠff’f”f–f˜fўўўћўћћўў CQ`RжRpSюS‚T6UVЄVˆWLXšXYY$a&a(a>aXaАab–b*cАcPdЮdVeЖe$f§§§§§§§§§§§§§љ§§ѕ§§§§§§§§§§§„€„а$f`fvfxfzff’f”f–f˜f§єђ§єђ§§§&`#$„ќџ„ . 00@&PPАв/ Ат=!АЅ"Аn# $n%А [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font,@ђ,Header  Ц9r &)@Ђ& Page Number(U@Ђ( Hyperlink>*B*L1rџџџџ ˜f4Q$f˜f578˜f6 !џ•€!џ•€џџ Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber(D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LVmedManag.doc Djuro Huber*C:\DOS\AutoRecovery save of LVmedManag.asd Djuro Huber F:\DATA\TEXT\Work\LVmedManag.doc[T; џГ-? џџџџџџџџџ Ўt џџџџџџџџџ„h„˜ўЦho(.Е „h„˜ўЦhOJQJo(З№„h„˜ўЦho(.Г-? Ўt[T;џџџџџџџџџџџџџџџ@HP LaserJet 4LLPT1:HPPCL5MSHP LaserJet 4LHP LaserJet 4L”@g ,,@MSUDHP LaserJet 4Lќ?\ad HP LaserJet 4L”@g ,,@MSUDHP LaserJet 4Lќ?\ad 01DЏžp!#&)L1ppp$p.p2pFpJpPpVG‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhћLћLИ}#(ƒVЌ#„ЅРДД€0dЯ1џџ^lanak za Lova~ki vjesnikvuk, za{ tita, odstrel5 ubijenih u 1994. i 3 u 1995.ad & Darko Kova~i} Djuro Huberўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0д˜ Фаь 4H \h „  œ ЈДМФЬт^lanak za Lova~ki vjesnik0lanad & Darko Kova~i} vuk, za{ tita, odstreli5 ubijenih u 1994. i 3 u 1995.i Normal.dotu Djuro Huber2urMicrosoft Word 8.0i@@Xл#]PН@ ЛsР@ ЛsР(ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎX pxˆ˜ Ј АИРШ а іт....z^\VЯ1Г  ^lanak za Lova~ki vjesnik Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{AE0F2021-BBFA-11D1-93FB-308405C10000}  !"#$%&'()*+,-./0123456789ўџџџ;<=>?@AўџџџCDEFGHIўџџџKLMNOPQўџџџ§џџџTўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFУsРё?УsРV€1Tableџџџџџџџџ:WordDocumentџџџџџџџџ0rSummaryInformation(џџџџBDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџJCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ• рЏ@ˆcAўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq