ࡱ> <>;G ~=bjbjَ D]  ^``````$!^^^^ @' s^Spoznaje o medvjedima na Plitvicama Nakon vodopada medvjed je glavni simbol Plitvica. Dok vodopade vidi svaki posjetilac, medvjed ostaje sakriven od pogleda i prisutan je na neki tajanstveni na in. Kako ga je teako vidjeti, tako je joa te~e doi do znanstvenih spoznaja o njegovu ~ivotu. "Koliko ima medvjeda na Plitvicama?" obi no se uje kao prvo pitanje. Slabije upoznati dolaznik pita i "Koliko vrsta medvjeda ovdje ~ivi?", a radoznalije zanima koliko su veliki, ime se hrane, gdje provode zimu, kako se razmno~avaju, koliko dugo ~ive, da li im je opstanak ugro~en . Oprezniji pitaju "Da li opasni za ljude?". Veinu spoznaja o naaim smeim medvjedima prikupili smo vlastitim znanstvenim istra~ivanjama, a istra~ivanja smo zapo eli upravo u Nacionalnom parku Plitvi ka jezera joa 1981. godine. Tada je to bio drugi po redu i jedini aktivni projekt tog tipa u cijeloj Europi. Kasnije, 1986. godine, istra~ivanja smo ih proairili i na Nacionalni park Risnjak, odnosno cijeli Gorski kotar. Kao i u svim modernim istra~ivanjima biologije ~ivotinja primijenili smo obilje~avanje radioodaailja ima, a koje omoguuje radio-telemetrijsko praenje kretanja i aktivnosti. Za potrebe obilje~avanja medvjedi su ~ivi i neozlijeeni hvatani zamkama za nogu od eli nog u~eta. Uhvaeni medvjedi su omamljivani pomou injekcione puake ili puhaljke, te obilje~avani uanim markicama i ogrlicama s ugraenim radioodaailja ima. Nakon buenja iz narkoze i napuatanja mjesta hvatanja polo~aji radio-obilje~enih medvjeda su odreivani trigonometrijski s tla ili iz aviona. Na Plitvicama je ukupno obilje~eno 14 medvjeda, a isto toliko i u Gorskom kotaru. Njihovim mjerenjem pri hvatanju i kasnijim praenjem spoznali smo da je prosje na dob populacije oko 5 godina, da odrasle ~enke imaju prosje nu masu od 100 kg (najvea izmjerena 153 kg), a odrasli mu~jaci 150 kg (najvei izmjereni 237 kg), da ~enke obi no raaju svake druge godine po tri mladun eta, da se mu~jaci godianje kreu na oko 130 km2 (najviae utvreno na 224 km2), a ~enke na 70 km2 (najviae utvreno 147 km2), a da su prosje na dnevna kretanja 1.5 km (najvea preko 8 km). Izraen je popis vrsta hrane koju konzumiraju, u emu dominiraju biljke, a udio ~ivotinjskih bjelan evina je ispod 10%, i to su veim dijelom li inke kukaca i drugi beskraljeanjaci. Obilje~eni medvjedi nisu pokazivali teritorijalno ponaaanje. Medvjedi na Plitvicama su dijelili svoj, nama poznati, prostor sa prosje no 8 drugih obilje~enih jedinki. Samo za 3 od 14 obilje~enih medvjeda na Plitvi kim jezerima nije zabilje~eno da su izlazili iz Parka. Polo~aji ta 3 medvjeda odreeni su, meutim, samo po nekoliko puta. Ostalih 11 medvjeda naeno je do 11.3 km (prosjek najveih udaljenosti = 4.7 km) izvan granice Parka. Pribli~no jedna polovina (145 od 303) svih polo~aja medvjeda bilo je izvan Parka. Ukupno poznato podru je koje je koristilo svih 14 medvjeda bilo je 736 km2. Samo 3 od 7 medvjeda koji su praeni preko zime brlo~ilo je unutar Nacionalnog parka Plitvi ka jezera. Brlozi su bili u kanjonu Korane, na Prekoj kosi i zapadnim padinama Seliakog vrha. Jedna mlada ~enka preala je granicu parka najmanje 25 puta tijekom 16 mjeseci. Tako su naaa istra~ivanja pokazala da se medvjedi kreu na povrainama veim od podru ja NP Plitvi ka jezera, te da prema tome niti taj naa najvei Park u staniatu medvjeda nema "svoje vlastite" medvjede. Stoga je i teako govoriti o broju medvjeda u Parku. Ipak se mo~e smatrati da bi u svakom trenutku u NP Plitvi ka jezara moglo biti dvadesetak medvjeda, s time da svakodnevno jedni izlaze, a drugi ulaze. Tako procjenjujemo da podru je Parka, kao dio svog ~ivotnog prostora, tijekom godine povremeno rabi 40 do 50 medvjeda. Va~no je da istai da su izvan granica Nacionalnog parka medvjedi izlo~eni lovnom gospodarenju, tj. odstrelu na me iliatima. Tako postojanje Nacionalnog parka i potpune zakonske zaatite unutar njegovih granica, zapravo ne atiti niti jednu jedinku od lova, te mi niti nemamo potpuno prirodnu nelovljenu populaciju. O biologiji medvjeda Naa medvjed spada u red zvijeri (Carnivora), porodicu medvjeda (Ursidae) i vrstu smei medvjed (Ursus arctos). Europski smei medvjed podvrsta je smeeg medvjeda koji je nekada bio rasprostranjen po cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi. Medvjedi su najvei kopneni meso~deri. Iako su po tjelesnom ustrojstvu pravi meso~deri, medvjedi skoro 95% svojih prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom, a udio ~ivotinjskih bjelan evina sastoji se uglavnom od beskraljeanjaka i leaina veih ~ivotinja. Od biljne hrane u proljee i ljeti dominiraju zeljaste biljke i trave, ljeti se pridru~uju razni mekani plodovi, a u jesen i ~ir bukve kao glavna hrana za prikupljanje zimskih zaliha potko~ne masti. Zimu provode u brlogu ali se aktivne jedinke mogu nai tijekom cijele zime. Najdulje je zimsko mirovanje gravidnih ~enki koje u sije nju raaju 1 do 4 slijepa mladun eta mase oko 1/3 kg. Medvjedii se hrane izuzetno hranjivim maj inim mlijekom s preko 20% masti, te do travnja dovoljno narastu da mogu napustiti brlog i slijediti majku u potrazi za hranom. S majkom provedu cijelu prvu godinu ~ivota i slijedeu zimu u brlogu, a odvajaju se u dobi od oko 1.5 godine kada se majka u svibnju i lipnju ponovo pari. Spolno su zreli u dobi od 3 do 4 godine, a u prirodi mogu do~ivjeti 10 do 20 godina. Susret s medvjedom esto se postavlja pitanje da li je susret sa medvjedom opasan. Kao i sve druge ~ivotinje, tako i medvjed bje~i od ovjeka. Naravno da je on dovoljno sna~an da mo~e ozbiljno ozlijediti, pa i usmrtiti ovjeka. On e meutim nasrnuti jedino ako se osjeti ugro~en za sebe ili ako se ~enka zabrine za svoje mlade. Zato ako uo ite medvjeda koji vas joa nije primjetio nemojte mu se prikradati i dalje pribli~avati. Promotrite ga s udaljenosti od po mogunosti preko 50 m, a nikako ispod 30 m, pa se tiho povucite. Ako se iznenada susretnete s medvjedom na udaljenosti manjoj od 30 m i on e vas sigurno primjetiti i najvjerojatnije pobjei. Mo~da e se dii na stra~nje noge da vas bolje odredi sluhom, mirisom i vidom. Dizanje na stra~nje noge ne zna i i da vas namjerava napasti. Svakako odmah stanite, ali nemojte bje~ati nego se povucite u stranu tako da medvjedu ostavite dovoljno prostora za uzmak u prohodnijem smjeru. Dobro je govoriti normalnim glasom tako da se medvjed lakae orijentira, a da ga se dodatno ne uznemiruje. Ako se kreete gustom aikarom dobro je pri tome praviti neato veu buku kako medvjeda ne biste iznenadili u dnevnom le~aju. Majku s mladun adi treba uvijek naairoko obilaziti. Nemojte dopustiti da vam medvjedii po nu prilaziti. Kad ste u staniatu medvjeda poatujte tu najveu kopnenu zvjer ali strah zamijenite du~nim oprezom. Opis slika (autor fotografija je uro Huber): 1. Prvi uhvaeni i obilje~eni medvjed u Hrvatskoj. Medvjedica Lili u zamci ispod Seliakog vrha 01. studenog 1981. godine. 2. Vaganje uspavanog medvjeda Dade 24. travnja 1986. godine kod Miri `tropine. 3. Medvjed Bob budi se nakon ato je na Plitvicama obilje~en radioodaailja em 14. svibnja 1986. godine. 4. Telemetrijsko praenje medvjeda u Plitvi kom klancu. 5. Medvjedi se rijetko viaju uz sama jezera iako odli no plivaju. 6. Otisak medvjee aape naj eai je znak njegova prisua koji posjetilac mo~e vidjeti. 7. Prikaz kretanja svih obilje~enih medvjeda na Plitvicama u odnosu na tadaanje granice Parka. HB z|PN#z####$:$R$---Z8|=~=mH 6CJmH>*CJOJQJmHCJEH CJH*mH CJEHmHCJmHCJCJ HJB(PN#P#z#---Z8\889L:;;<<|=~=dh$dhdhdhHJB(PN#P#z#---Z8\889L:;;<<|=~=. A!"#$% [$@$NormalmH B`B Heading 1$0d@&CJmH >`> Heading 2$dh@& >*CJmH <`< Heading 3$@&CJOJQJmH <A@<Default Paragraph FontDC`DBody Text Indent 0CJmH D~=~= ~=! Djuro Huber9F:\DATA\TEXT\work\Spoznaje o medvjedima na Plitvicama.doc@@pp$GTimes New Roman5Symbol3& ArialWHRTimesTimes New Roman"1hLL( 2$$0#Spoznaje o medvjedima na Plitvicama Djuro Huber Djuro Huber Oh+'0|  8 D P\dlt$Spoznaje o medvjedima na Plitvicamapoz Djuro Huberjur Normal.dot Djuro Huber1urMicrosoft Word 8.0m@@ s@ s( ՜.+,D՜.+,l( hp  Veterinarski fakultet, Zagrebm2   $Spoznaje o medvjedima na Plitvicama Title 6> _PID_GUIDAN{38400986-DEFD-11D4-886F-FAB6214AC5F3}  !"$%&'()*,-./012456789:=Root EntryE,A<@naje F s` s?c1Table#WordDocumentSpoznajeedima na PlitvicamDcSummaryInformation(0A0A:i+00#F:\+K1DocumentSummaryInformation8}Data1&"T}Text\AF3CompObj@AO :i+00jK1&"-}Data1&"T}TextAvO :i+00K1&"-}Data1&"T}Text1)CworkWORK\AvO :i+00#F:\&"-}Data1&"T}Text1)  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q