Naslov
Stanovništvo Sv. Filipa i Jakova prema župnim maticama od 1658. do 1827. godine
(Population of St. Philip and Jacob according to Registers of baptisms and marriages in the period of 1658-1827)

Autori
Juran, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
O staroj župi Sv. Mihovila u Sv. Filipu i Jakovu

Urednik/ci
Đinđić, Filip ; Juran, Kristijan

Izdavač
Mjesni odbor Sv. Filip i Jakov

Grad
Sveti Filip i Jakov

Godina
2009

Raspon stranica
11-86

ISBN
978-953-55687-0-4

Ključne riječi
Sv. Filip i Jakov, stanovništvo, matične knjige
(St. Philip and Jacob, population, Registers of baptisms and marriages)

Sažetak
Prve poznate stanovnike Sv. Filipa i Jakova bilježimo krajem 15. stoljeća. Postanak naselja u uskoj je vezi s turskim provalama, koje su na području dalmatinskih komuna postale učestale nakon pada Bosne 1463. godine. Tada u Sv. Filip i Jakov sele pojedinci i obitelji iz obližnjih naselja u zaleđu. Za mletačko-turskih ratova u 16. i 17. stoljeću Sv. Filip i Jakov je više puta bio porušen i privremeno napušten, a ista je sudbina pratila i susjedna naselja Turanj i Biograd. Tijekom demografskih obnova stanovništvo se miješalo, što pokazuju mnoga identična prezimena koja se u tom razdoblju javljaju u različitim naseljima biogradskog primorja. Nakon Kandijskog rata (1645.-1669.) uslijedile su stabilnije demografske prilike, o čemu svjedoče najvažniji izvori za poznavanje filipjanskog stanovništva u ranom novom vijeku: župne matice krštenih (1658.-1827.) i vjenčanih (1773.-1823.), koje se danas nalaze u Državnom arhivu u Zadru. Pomoću podataka iz tih matica saznali smo mnogo o pojedinim filipjanskim porodicama, obiteljima i pojedincima, njihovim imenima, prezimenima, podrijetlu i statusu. Pokazali smo, primjerice, da mnoga nova prezimena zabilježena u maticama nisu pripadala novodoseljenom stanovništvu, nego domicilnim rodovima čiji su ogranci naslijeđeno prezime supstituirali novim, prema nadimku nekoga od svojih članova. Utvrdili smo također da korpus i brojnost pojedinih osobnih imena pokazuju slična obilježja s drugim dalmatinskim ruralnim zajednicama: ime bi se najčešće nadjevalo po jednome od svetaca čiji se blagdan slavio oko datuma djetetova rođenja odnosno krštenja. Tako su najčešće nadjevana muška osobna imena u Sv. Filipu i Jakovu od 1658.-1827. godine Šimun (14, 1%), Matej (9, 9%), Ivan (8, 4%) i Antun (6, 8%), a ženska Matija (12, 5%), Lucija (9, 1%), Katarina (8, 8%) i Magdalena (8, 1%). Građa iz matica otkriva nam i ujednačenu socijalnu strukturu filipjanskog stanovništva – svi su bili težaci na tuđoj zemlji, ako izuzmemo nekolicinu obrtnika i trgovaca doseljenih u 18. stoljeću. To su tek neki od zaključaka koje smo mogli izvesti iz podataka zabilježenih u matičnim knjigama, a potpunija slika o filipjanskom stanovništvu u promatranom razdoblju moći će se dobiti uvidom u drugu arhivsku građu, koja je bogata, ali još nedovoljno proučena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA