Naslov
Priroda stručne terminologije i problemi njezina učenja.
(The Nature and Problems of Learning Technical Terms.)

Autori
Erdeljac, Vlasta ; Willer-Gold, Jana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Društvo i jezik: višejezičnost i višekulturalnos / Society and Language: Multilingualism and Multiculturality

Urednik/ci
Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
72-87

ISBN
978-953-7210-33-5

Ključne riječi
konceptualni razvoj, mentalni leksikon, stručni termini, znanje o svijetu, konvencija, komunikacija
(conceptual development, mental lexicon, technical terms, knowledge of the world, convention, communication)

Sažetak
U ovome radu pozornost ćemo usmjeriti na učenje stručnih termina čije značenje nije moguće inducirati na temelju njihove referencije ili iz gramatičkoga okruženja (Waxman, 1994) nego je uvjetovano i određeno stečenim znanjem i izvanjezičnim kontekstom. Dakle, raspravit ćemo neka pitanja koja smatramo važnima za pristupanje učenju i poučavaju stručnih termina. Rad bi, stoga, trebao poslužiti kao uvodna rasprava za praktično istraživanje kojemu je svrha utvrditi ulogu terminologije u širenju bogaćenju leksika osnovnoškolaca, ponajprije u predmetu Hrvatski jezik i književnost. U skladu s tvrdnjama iznesenim u ranijim radovima (Erdeljac i Willer-Gold, u tisku) gdje se podržava tvrdnja da sadržaj kurikuluma treba pratiti mentalni razvoj djeteta, smatramo da je podučavano nastavno gradivo potrebno koncipirati na takav način da se prilikom njegova učenja maksimalno iskorištavaju do tada razvijene i jezične i kognitivne sposobnosti učenika. U ovome se radu stoga raspravlja o znanjima koja su nužna ili olakšavaju učenicima proces učenja stručnih termina. S jedne je, dakle, strane riječ o znanjima o jeziku i/ili o svijetu i komunikacijskim konvencijama, a s druge, o kognitivnim sposobnostima učenika (jezično- kognitivnoj sposobnosti pragmatičke indukcije - implicitnom učenju ili o neproduktivnim i neprirodnim, umjetnim metodama – npr. «učenja riječi napamet», odnosno o eksplicitnom metajezičnom učenju). U okviru navedenoga pristupa mi pretpostavljamo da učenici osnovnoškolske dobi, nakon što nauče samu riječ, kvalitetnije uče stručne termine ukoliko se implicitno oslanjaju na pragmatičku indukciju, što im omogućava da manje pažnje posvećuje samome procesu učenja, a više se koncentriraju na sam sadržaj. Potvrda ovakve pretpostavke jasnije bi istakla potrebu za efikasnijim pristupom podučavanju stručne terminologije: primarno bi trebalo omogućiti učeniku stjecanje određenih znanje koje će kasnije lako imenovati, što ujedno zahtijeva iznošenje više opisnih sadržaja, a manje uskih činjenica. Zaključujemo, da bi na području podučavanja tehničkih termina više pažnje trebalo posvetiti razvijanju značenja, a ne samo povećavanju broja riječi u mentalnom leksikonu učenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA