Naslov
Onimi u srednjovjekovnome pjesništvu na starohrvatskome jeziku
(Names in Old Croatian poetry)

Autori
Brozović Rončević, Dunja ; Kapetanović, Amir

Izvornik
Folia onomastica Croatica (1330-0695) 18 (2009); 53-120

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
onimi ; srednjovjekovno pjesništvo ; starohrvatski jezik
(names ; medieval poetry ; Old-Croatian Language)

Sažetak
U članku se analiziraju i leksikografski opisuju imena (i ktetici) u hrvatskim srednjovjekovnim versificiranim tekstovima zapisanim od druge polovine XIV. do sredine XVI. stoljeća. U tom korpusu zastupljeniji su antroponimi od toponima, a među antroponimima najviše je osobnih imena i etnonima. U tisućama stihova nije potvrđeno nijedno prezime, što se ne može ni očekivati u korpusu nastalom prije Tridentskoga koncila, ali nema ni potvrda priimaka iz kojih su začeta naša prezimena. Među osobnim imenima najviše su zastupljena biblijska (i to najviše novozavjetna) imena, vrlo je malo nebiblijskih svetačkih imena, rijetke su potvrde imena povijesnih osoba (knez Brnardin, vojvoda Janko), a potpuno su izostala hrvatska narodna imena. Vrlo su važne potvrde hipokorističnih pokraćenica (Ive, Magde / Mande, Mare / Mara, Šime). Značajka je onomastikona i supostojanje varijantnih imena, i to s obzirom na podrijetlo, jezike posrednike, i dijatopijske varijacije u prilagodbi imena na hrvatskom govornom području. Pretežitost antroponima i biblijskih osobnih imena može se objasniti pretežito religioznom tematikom hrvatskoga srednjovjekovnoga pjesništva, poznatim biblijskim mjestima koje nije trebalo posebno isticati za razliku od potrebe isticanja govornika, sugovornika ili osobe o kojoj se govori. Odražavanje zbilje i osoba iz vremena pisanja ili izvođenja srednjovjekovnih stihova nije bilo uobičajeno u našem srednjovjekovnom pjesništvu pa je spomen kneza Brnardina (vjerojatno Frankopana). Hrvatska narodna imena i prezimena nisu potvrđena zbog religiozne tematike i izostanka imenovanja osoba iz svakodnevice. Potvrde imena kao i njihova varijantnost u korpusu hrvatskoga srednjovjekovnoga pjesništva nastalom na okrajcima Istoka i Zapada potvrđuju još jedanput tezu o posredništvu više jezika prilikom prihvaćanja imena stranoga podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA