Naslov
Le Aspects historique du christianisme dalmate au Moyen Age
(The Historical Aspects of the Dalmatian Christianity in the Middle Ages)

Autori
Šanjek, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Srednjovjekovne glazbene kulture na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana do početka 15 stoljeća - Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Splitu, Hrvatska, 21-24.05.1997. / Tuksar, Stanislav - Zagreb : Hrvatsko muzikološko društvo, 2000, 11-22

Skup
Mediaeval Music Cultures on the Eastern and Western Shores of the Adriatic Until the Beginning of the 15th Century

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 21.05.1997. - 24.05.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
christianisme; Moyen age; mouvements religieux; Croatie medievale; glagolisme
(christianity; Middle ages; religious movements; mediaeval Croatia; glagolism)

Sažetak
Dolaskom na Jadran u VI/VII. stoljeću i naseljavanjem u Iliriku, na području rimskih pokrajina Dalmacije i Panonije, Hrvati s kršćanstvom prihvaćaju i kulturne stečevine zapadne rimskokršćanske civilizacije. Povijesni susret Hrvata s Apostolskom Stolicom dovodi se u svezu s pontifikatom pape Ivana IV. Dalmatinca (640.-642.), čije poslanstvo predvođeno opatom Martinom uspostavlja prijateljstvo s Hrvatima. Papa Ivan VIII. godine 879. priznaje principatum terrenum hrvatskom vladaru Branimiru. Proces kristijanizacije hrvatskog naroda prema Porfirogenetovom djelu O upravljanju carstvom odvijao se u tri etape: Car Heraklije u prvoj polovici VII. st. traži misionare iz Rima; akvilejski patrijarh za Karla Velikog i njegovih nasljednika šalju misionare koji kristijaniziraju Hrvate pod franačkim vrhovništvom; područja istočno od rijeke Neretve većinom su pokrštena za vladanja Bazilija I. Makedonca (867.-886.) propovijedanjem Metodovih učenika, o čemu svjedoči i perzijski kozmograf Ibn Rustih (903.). Splitski sabori 925. i 928. decizivna su etapa u ustroju Crkve u Hrvata. Grgur Ninski, 'biskup Hrvata', koji inzistira na crkvenoj jurisdikciji do Drave i Dunava, nakon ukinuća ninske biskupije zadovoljit će se starokršćanskim biskupskim sjedištem u Skradinu. Naslov 'biskupa Hrvata' nestaje s osnutkom zagrebačke biskupije (1089.-1091.). U vrijeme op}e obnove zapadnog kršćanstva Grgur VII. šalje hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru krunu, žezlo, mač i zastavu, znakove suverene kraljevske vlasti. Ovaj mu zauzvrat obećaje da će u svojoj državi promicati pravdu i poštivati dostojanstvo ljudske osobe te će odlučno stati u obranu udovica i siročadi, dok će Crkvi pomoći u suzbijanju simonije i nikolaitizma. Glagoljsko pismo ima značajno mjesto ne samo u bogoštovlju nego i u knjiškoj kulturi Hrvata. U prosvjeti hrvatskog naroda važno mjesto pripada redovništvu. Samostanski pergamenariji, skriptoriji i škole pospješuju promicanje pismenosti i znanosti. Ideal laičke duhovnosti odrazuje se u djelima hrvatske predromaničke, romaničke i gotičke umjetnosti u kojima pojedinci i zajednice nalaze umjetničko nadahnuće i životni smisao.

Izvorni jezik
Fra

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA