Naslov
Tradicijsko graditeljstvo
(Traditional Architecture)

Autori
Šarić Žic, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Živjeti na Krivom Putu. Sv. 1 : Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
137-156

ISBN
978-953-175-298-5

Ključne riječi
Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijsko graditeljstvo
(Krivi Put, Littoral Bunjevci, traditional architecture)

Sažetak
U poglavlju Tradicijsko graditeljstvo autorica utvrđivanjem zajedničkih karakteristika tradicijskog graditeljstva te uočavanjem eventualnih posebnosti, daje tipološku analizu tradicijske arhitekture Krivog Puta i okolnih zaselaka. Krečući se od uopćenih opisa arhitektonsko-građevinskih značajki preko konkretnih primjera, opisane pojave nastoji okvirno datirati. Zaključuje kako tradicijski elementi koji se pojavljuju nisu uvijek jednake geneze jer ovise o čitavom nizu ekonomskih, socijalnih i društvenih čimbenika, te kako je svaka stambeno-gospodarska jedinica imala individualan razvoj u odnosu na potrebe korisnika. U radu se naglašava kako, promatrajući u cjelini organizaciju 40-ak sela i zaselaka Krivog puta, nije moguće zamijetiti pravilnu i jednoobraznu strukturu. Obzirom da prema zemljopisnim uvjetima ovaj prostor pripada području šumovitog krasa, to onemogućuje stvaranje većih ruralnih aglomeracija. Stoga su zaseoci rahle strukture i uglavnom broje tek po nekoliko pojedinačnih gospodarstava. Također, autorica navodi da premda zaselci u vizuri djeluju kao da su razbacani bez nekog unutarnjeg reda, pomnijom analizom uočava se promišljen smještaj svakog objekta obzirom na mjesne okolnosti (uz putove, uz rubove obradivih površina, uz prisojne obronke). Načelno, autorica arhitekturu područja Krivog puta definira kao jednostavnu i funkcionalnu, bez specifičnih dekorativnih elemenata. Kao osnovne građevne materijale ističe kamen i drvo, kojima je čovjek u tom prostoru u najvećoj mjeri okružen. Utvrđuje kako su i stambene i gospodarske jedinice zidane kamenom koji se vezao vapnenim mortom – meltom, a debljina zidova iznosila je i do 60 cm. Katnost kao i unutrašnja raspodjela prostora varirala je, te ovisila o nizu faktora. Krovna konstrukcija stambenih i gospodarskih građevina u pravilu je drvena, a mahom dvostrešno krovište prekrivalo se krovnom dašćicom, šimlom. Autorica nadalje napominje da je arhitektura koju danas zatičemo na području Krivog puta različite datacije i tipologije, no kao konstantu uočava važnost koja se pridavala prostoru za stoku. Tako navodi da je tradicijsko graditeljstvo Krivog puta produkt relativno surovih prirodnih okolnosti te potreba Bunjevaca koji na te prostore doseljavaju kao stočari, što znatno utječe na način života njihove zajednice. U skladu s tim rad predstavlja dva osnovna tipa organizacije stambenog prostora: prostor namijenjen zajedničkom, te prostor namijenjen zasebnom obitavanju ljudi i stoke. Iz te tipologije proizlazi kako je stambeni prostor kojeg je koristio primorski Bunjevac površinom gotovo istovjetan prostoru namijenjenom stoci što jasno upućuje na značaj koji je čovjek pridavao blagu. Može se pretpostaviti kako se najprije pojavljuje uvjetno nazvana horizontalna podjela: ljudi i stoka žive u istoj prizemnoj etaži, a dijeli ih tek pregradni zid. Pojavom gornje etaže ta se podjela odvija po vertikali: stoka je boravila u donjoj etaži, a ljudi u gornjoj. Štale se kao zasebne građevine javljaju krajem 19. - početkom 20. stoljeća, što se pretpostavlja temeljem uklesanih datacija na pripadajućim stambenim jedinicama. Nadalje, rad opisuje i pojedine arhitektonske elemente koji su u pravilu zastupljeni u tradicijskoj okućnici: bajte (ljetne kuhinje), šterne (vodospreme), trapove za spremanje zimnice… Potom se u radu razmatra stanje očuvanosti tradicijskog graditeljstva koje se, u pozitivnom smislu, značajno razlikuje u odnosu na priobalni prostor. Nadalje, kroz zaključno razmatranje, daju se smjernice i modaliteti zaštite, te upozorava na moguće posljedice nekontroliranih sanacija i rekonstrukcija. U tom smislu, predstavljanjem karakteristika tradicijske gradnje, nastoji se dati prilog poznavanju identiteta primorskih Bunjevaca i njihove etnogeneze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

Napomena
ISBN 978-953-175-266-4 (cjelina)

POVEZANOST RADA