Naslov
Ličnost i radno ponašanje : priroda i mjerenje socijalno poželjnog odgovaranja : rezultati istraživanja XVIII. ljetne psihologijske škole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
(Personality and work behavior : Nature and measurement of socially desirable responding : research results of the XVIII. Summer school of psychology students and teachers of the Department of Psychology, Faculty of Philosophy in Zagreb)

Autori
Jerneić, Željko ; Galić, Zvonimir ; Parmač Kovačić, Maja ; Tonković, Maša ; Prevendar, Tamara ; Bogdanić, Ana ; Brozičević, Maja ; Bučar, Marina ; Ćatipović, Anamarija ; Đaković, Ivana ; Gospodnetić, Filip ; Hrebac, Marija ; Jakovina, Ana ; Jelovica, Vatroslav ; Knezović, Andrea ; Lovrić, Ana ; Löw, Ajana ; Paić-Antunović, Jelena ; Pavković, Iva ; Petretić, Mirna ; Rajić- Stojanović, Ivana ; Salkičević, Svjetlana ; Sekulić, Senka ; Taslak, Marina ; Terzin-Laub, Nina ; Tomiša, Tia ; Ugarković, Mirjana ; Vračević, Tihomir ; Zlatar, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Grad
Zagreb

Godina
2010

Stranica
114

ISBN
978-953-175-361-6

Ključne riječi
selekcija; ličnost; socijalno poželjno odgovaranje; egoističko iskrivljavanje; moralističko iskrivljavanje
(selection; personality; socially desirable responding; egoistic bias; moralistic bias)

Sažetak
Glavni prigovor valjanosti i primjenjivosti upitnika ličnosti u selekcije svrhe je njihova podložnosti lažiranju odgovora, odnosno namjernom davanju socijalno poželjnih odgovora. Posljednjih desetljeća proveden je niz istraživanja kojima se pokušalo utvrditi kakva je priroda socijalno poželjnog odgovaranja i koji su načini njegova mjerenja. Od početne konceptualizacije prema kojoj se socijalno poželjno odgovaranje izjednačava s namjernim iskrivljavanjem odgovora na upitnicima ličnosti, socijalna poželjnost je evoluirala u višedimenzionalni konstrukt. Prema trenutačno najutjecajnijem modelu (Paulhus, 2002, 2006) socijalno poželjno odgovaranje je moguće razmatrati na dvije razine: procesnoj i sadržajnoj. Na procesnoj razini razlikujemo svjesno upravljanje dojmovima i nesvjesno samoosnaživanje, a na sadržajnoj egoističko pretjerivanje u vlastitoj kognitivnoj i socijalnoj kompetentnosti te moralističko negiranje društveno nepoželjnih impulsa i isticanje atributa svetosti. S obzirom da su provjere novog modela vrlo oskudne, osnovni cilj istraživanja opisanog u ovoj knjizi bio je provjeriti njegove temeljne pretpostavke koristeći različite indikatore socijalno poželjnog odgovaranja. Istraživanje smo proveli na prigodnom uzorku ispitanika završnih godina studija i netom diplomiranih (N=345). U istraživanju su korištena tri upitnika: Sveobuhvatni inventar socijalno poželjnog odgovaranja (CIDR) namijenjen mjerenju komponenti Paulhusovog modela, petfaktorski upitnik ličnosti (IPIP-300) te Upitnik pretjeranih tvrdnji (OCQ- 150) namijenjen mjerenju precjenjivanja vlastitog znanja. Ispitanici su sva tri upitnika najprije ispunjavali u iskrenoj situaciji odgovaranja, a zatim je polovica ispitanika CIDR i IPIP-300 ispunjavala u situaciji poticanog egoističkog iskrivljavanja, a druga polovica ispitanika ih je ispunjavala u situaciji poticanog moralističkog iskrivljavanja. Rezultati provedenih analiza nisu potvrdili model ni na procesnoj, ni na sadržajnoj razini. Na procesnoj razini, suprotno očekivanjima, rezultati nisu opravdali razlikovanje nesvjesnog i svjesnog socijalno poželjnog odgovaranja jer su se u situacijama poticanog iskrivljavanja rezultati na skalama osnaživanja povećali, jednako kao i rezultati na skalama upravljanja dojmovima. Osim toga, komponente socijalne poželjnosti nisu na očekivan način korelirale s direktnim mjerama iskrivljavanja odgovora na upitniku ličnosti i rezultatom na upitniku pretjeranih tvrdnji. Na sadržajnoj razini, osim osobine ugodnosti, obrazac promjena na skalama CIDR-a i upitnika ličnosti nije bio sukladan pretpostavkama modela. Generalno, dobiveni rezultati pokazuju da skale socijalno poželjnog odgovaranja, razvijene u okviru Paulhusovog modela, nisu dobra mjera socijalno poželjnog odgovaranja. Stoga bi se buduće provjere modela trebale temeljiti ili na valjanijim skalama i/ili na alternativnim metodama mjerenja socijalno poželjnog odgovaranja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA