Naslov
Otrovni životinjski organizmi Jadranskog mora
(Poison animals from the Adriatic Sea)

Autori
Barešić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.07

Godina
2008

Stranica
26

Mentor
Piria, Marina

Ključne riječi
otrovni organizmi; Jadransko more
(poison organizm; Adriatic Sea)

Sažetak
Uz alge i planktone, koji imaju blagotvorni učinak na našu kožu, u moru žive i meduze, vlasulje, ježevi i otrovne ribe. Iako se sastoji od čak 99% vode, bliski susret s meduzom i njenim otrovnim lovkama jako je bolan. Iako su u području Mediterana, za razliku od onih u tropskim morima, gotovo bezopasne, koža opečena meduzom i njenim lovkama odmah postaje crvena i natečena, a mogu se pojaviti i plikovi. Uz osjećaj boli i snažnog pečenja, koža izgleda kao da smo se opekli glačalom. Ovisno o vrsti i veličini meduze i opečene površine na koži, još ćemo mjesecima primjećivati poremećaje u pigmentaciji, a mogu ostati i trajni ožiljci. Na Zemlji živi oko 22 tisuće vrsta riba, od čega ih se 200 smatra ribama otrovnicama. U našem je Jadranu zabilježeno oko 380 vrsta riba, iz kojih se 20 vrsta izdvaja kao otrovno. Na početku treba reći da postoji razlika između otrovnih životinja i životinja otrovnica. Životinje otrovnice su one koje u svojim tijelima proizvode otrov i posjeduju različite aparate i oruđa (npr. bodlje ili zube) da ga izravno unesu u tijelo žrtve ili na površinu svoga tijela. Takve životinje zovemo još i fanerotoksičnim životinjama (grč. farenos, očit ; toksikon, otrov). Kažemo da su te životinje aktivno otrovne. Međutim, neke životinje nisu aktivno otrovne. U njih je otrov smješten negdje u tijelu. Do trovanja dolazi kada takvu životinju pojedemo. Te životinje zovemo pasivno otrovnim, kriptotoksičnim (grč. kriptos, skrovit, sakriven) ili otrovnim životinjama. Jadran je, za razliku od nekih drugih područja svijeta, more u kojem ne obitavaju neke naročito otrovne ili bolje rečeno opasne ribe. Osim morskih pasa, koje u posljednjih 30-tak godina gotovo da nismo ni vidjeli, opasnostt od tih riba takoreći i ne postoji. u Jadranu žive neke vrste riba koje imaju otrovne žljezde sposobne da proizvedu određene količine otrova. U zavisnosti gdje im se otrov nalazi, postoji i različita mogućnost potencijalnog ozljeđivanja ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA