Naslov
Vegetacijska, faunistička i ekološka obilježja tri tipa staništa kod Zaprešića
(Vegetation, fauna, and ecological characteristics of three types of habitats in Zaprešić)

Autori
Marković, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.07

Godina
2009

Stranica
166

Mentor
Hršak, Vladimir

Ključne riječi
Rubni efekt; trčci; jednakonožni rakovi; transekti; park; ISA
(edge effect; Carabids; Isopoda; transect; park; Indicator Species Analysis)

Sažetak
Ciljevi ovoga istraživanja su: izraditi vegetacijske snimke svih triju staništa, temeljem vegetacijskih snimki usporediti broj i sastav biljnih vrsta svakoga od tri staništa parka dvorca Lužnice, utvrditi brojnost i zastupljenost pojedinih skupina životinja na tri različita otvorena staništa s posebnim osvrtom na faunu trčaka i kopnenih rakova jednakonožaca, usporediti vegetacijska i faunistička obilježja tri različita otvorena staništa te usporediti utjecaj ekoloških čimbenika (broj i sastav biljnih vrsta, kiselost tla, količina organske tvari u tlu, temperatura i vlažnost tla) na faunu trčaka u tri različita tipa staništa. Rezultati ovih istraživanja trebali bi doprinijeti poznavanju vegetacijskih i florističkih obilježja tri tipa otvorenih staništa (travnjak, rub šume i šuma). Usporedbom ekoloških čimbenika tri otvorena staništa dobit će se podatci koji će nam pomoći u još boljem poznavanju biologije i ekologije faune na tom području s posebnim osvrtom na faunu trčaka i kopnenih rakova jednakonožaca. Naime takvo istraživanje na tom lokalitetu još nije provedeno u RH što ima i posebnu znanstvenu težinu. Na svakom od tri otvorena transekta (staništa) odabrao sam 3 plohe, tako da sam ukupno imao 9 ploha veličine 36-100 m2. Za plohe- rubni dio i livadu oblik plohe i veličina su odabrane u skladu s rasporedom vegetacije u prostoru (vrpčasti tip plohe-prati vegetaciju u prostoru). Šumski fragmenti su kvadratne plohe. Pri postavljanju polaznih hipoteza treba imati u vidu kompleksnost tri važna čimbenika koji karakteriziraju ovaj rad, a to su prostor (tri otvorena transekta, staništa), vrijeme (ponavljanje uzoraka kroz jednu vegetacijsku sezonu) i broj vrsta biljaka i životinja (trčaka i jednakonožnih rakova). Kornjaši, trčci i jednakonožni rakovi su uzorkoavni metodom lovnih posuda tijekom jednogodišnjega razdoblja. Istraživanjem tri tipa staništa tijekom jedne vegetacijske sezone (otvorenih transekata) našao sam 105 vrsta biljaka raspoređenih u 40 porodica. Posebnom statističkom analizom utvrđene su indikatorske vrste biljaka za svaku pojedinu plohu (livadu, rubni dio i šumski fragment). Na plohama s većim brojem jedinki prisutan je manji broj vrsta trčaka. Umjerenost i stalnost uvjeta u staništu pogoduje velikoj brojnosti prisutnih jedinki ali ne i većoj raznolikosti u sastavu trčaka.. Prema broju jedinki svojti faune kornjaša, trčaka može se zaključiti da je prisutnost rubnoga efekta razvidna kod porodica kornjaša i vrsta trčaka (izrazito pokretljivi) jer se na plohama rubnoga dijela (tzv.ekotona) susreću najveći broj jedinki svojti navedenih skupina kukaca što znači da ih na ektonu ima najviše. Analizama je utvrđeno da je dominantna vrsta trčaka Pterostichus melanarius, a kod jednakonožnih rakova to je vrsta Trachelipus ratzeburgii Prema konstantnosti sve vrste trčaka spadaju u akcidentalne vrste, a sve svojte jednakonožnih rakova pojavljuju se na istraživanim plohama kao akcesorne. Raznolikost vrsta trčaka prema E, H i D-indeksu upuće na činjenicu da su vrijednosti navedenih indeksa za trčke mnogo veće u odnosu na jednakonožne rakove jer je broj vrsta i jedinki nađenih trčaka veći. Analiza indikatorskih svojti jednakonožnih rakova s obzirom na različite varijable (vrijeme, plohe transekti) pokazala je da niti za jednu od ovih varijabli ne postoje indikatorske svojte Analizom je utvrđeno da je najveća sličnost u sastavu trčaka između rubnoga dijela i šumskoga fragmenta. Nešto je veća razlika u sličnosti između livade i rubnoga dijela te livade i šumskoga fragmenta. Uzrok leži u pokretljivosti trčaka te njihovoj biologiji i ekologiji. Utvrđeno je da prema rezultatima analize nema statistički značajne povezanosti između vegetacije istraživanoga područja i faune trčaka i jednakonožaca

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA