Pregled bibliografske jedinice broj: 457095
Pogodnost tala Dalmacije za uzgoj maslina
Pogodnost tala Dalmacije za uzgoj maslina // Zbornik sažetaka 45. hrvatskog i 5. međunarodnog simpozija agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010. str. 20-21 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 457095 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pogodnost tala Dalmacije za uzgoj maslina
(Suitability of Dalmatian soils for olive tree cultivation)
Autori
Bogunović, Matko ; Bensa, Aleksandra ; Husnjak, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 45. hrvatskog i 5. međunarodnog simpozija agronoma
/ Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010, 20-21
ISBN
978-953-6331-79-6
Skup
45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.02.2010. - 19.02.2010
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
tlo; pogodnost; maslina; Dalmacija
(soil; suitability; olive; Dalmatia)
Sažetak
Uz podneblje, tlo je glavni ekološki čimbenik uzgoja maslina. Maslina uspijeva na većini tala Dalmacije, ali da bi dala optimalni i rentabilni prirod, ona preferira duboka, rahla i prozračna tla. Da li je to tako, pokazat će analiza procjene tala Dalmacije pod maslinama. U istraživanjima smo ustanovili da maslina većinom dolazi na „škrtom“ tlu, dakle plitkim i skeletnim tlima, najčešće vrlo stjenovitog prostora. To je odraz jednostavne čovjekove povijesne kategorizacije prostora u poljoprivredi toga kraja. Naime, dublja tla u prošlosti su se čuvala za uzgoj potrebnijih kultura za proizvodnju hrane. Za ovu priliku, izrađena je pedološka karta pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina sitnog mjerila. Maslina dolazi na vrlo širokom spektru tipova tala i to: kamenjar, regosol, koluvij, rendzina, vertisol, eutrični kambisol, kalkokambisol, crvenica, luvisol, pseudoglej, fluvisol i hidromeliorirano tlo. Ne javlja se na kalkomelanosolu, rankeru, eugleju, tresetnom tlu i solončaku. Sve skupa smo razvrstali u pet klasa pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina U radu se navodi procjena pogodnosti po tipovima tala, gdje se pokazuje da su vrlo duboka koluvijalna slabo skeletna i srednje skeletna tla najbolja staništa za uzgoj maslina. Potom dolaze eutrični kambisoli, te duboke i srednje duboke crvenice koje često imaju problema s vodozračnim odnosima u tlu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1780692-1838 - Zakiseljavanje tala i dehumizacija u agroekosustavima kontinentalne Hrvatske
178-0222882-2686 - Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje tla i voda (Bensa, Aleksandra, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
