Naslov
Ekofiziološki odziv suncu izloženih sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) pri različitim razinama gnojidbe
(Ecophysiological response of sun-exposed common beech (Fagus Sylvatica L.) seedlings under different fertilization levels)

Autori
Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan ; Čater, Matjaž ; Ćosić, Tomislav ; Šango, Mario ; Vedriš, Mislav

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 5-6 (2009), 5-6; 289-300

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Bukva; gnojidba; stanje ishrane; biomasa; fotosinteza
(beech; fertilization; nutrient status; biomass; photosynthesis)

Sažetak
Sušenje obične jele (Abies alba Mill.) većih razmjera, prisutno u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina, dovelo je do netipičnih stanišnih uvjeta za rast podmlatka obične bukve (Fagus sylvatica L.) na područjima bukovo- jelovih šuma. Ovakav razvoj događaja u kontradikciji je s prihvaćenom šumarskom praksom i poznatim ekološkim zahtjevima bukve (skiofilnost, osjetljivost na sušu). Da bismo odredili osnovne parametre ekofiziološkog odziva klijanaca bukve na uvjete punog osvjetljenja, postavljen je rasadnički pokus s tri razine gnojidbe (2, 4 i 6 g Osmocote Exact kompleksnog mineralnog gnojiva po litri uzgojnog supstrata), s ciljem oponašanja različitih uvjeta plodnosti tla (niska, optimalna i visoka dostupnost hraniva). Za svako tretiranje utvrđena je ukupna biomasa klijanaca (lišće, stabljika, korijen) a biljni materijal analiziran je na sadržaj biogenih elemenata (dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija). Izmjerena je visina i promjer korijenovog vrata biljaka, a morfologija korijena analizirana je pomoću WinRhizo softverskog paketa. Za mjerenja fotosintetskog kapaciteta, krivulje svjetlosnog zasićenja (0, 50, 250, 600 i 1200 μmol/m2s) i A-Ci krivulje (0, 100, 400, 700 i 1000 μmol CO2/l) dobivene su pomoću Li- Cor LI-6400 u kontroliranom okruženju. Visina, promjer i biomasa sadnica povećavala se s dozom gnojiva. Koncentracije N, P i K rasle su s dozom gnojiva, dok su koncentracije Ca i Mg pokazivale negativni učinak prekomjerne gnojidbe pri najvišoj dozi gnojiva. Duljina korijena, površina korijena i broj vrhova bili su najveći u srednjem tretiranju, a korijen se najslabije razvijao pri najvećoj dozi gnojidbe. U svim tretiranjima asimilacijska sposobnost bila je povezana s masom lišća (r2=0, 59), koncentracijom N u lišću (r2=0, 44) i korijenu (r2=0, 58) kao i koncentracijom P u lišću (r2=0, 45).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA