Naslov
Monitoring podzemnih voda u šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj
(The Groundwater monitoring in Pedunculate oak forests in Croatia)

Autori
Gračan, Joso ; Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Zbornik posvetovanja / Simončić, Primož - Ljubljana : Gozdarski institut, 1999, 43-44

Skup
III Delavnica Javne gozdarske službe z međunarodno udelažbo; Raziskave nižinskih hrastovi gozdov

Mjesto i datum
Murska Sobota, Slovenija, 12.10.1999. - 13.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
podzemne vode; monitoring; hrast lužnjak
(groundwater;monitoring;Quercus robur)

Sažetak
Opstanak lužnjakovih šuma u nizinskim dijelovima hrvatske kao i uspješno provođenje gospodarenja tim šumama ovisi o postojanom održavanju razina podzemne vode unutar ekološki povoljnog profila tla. Dinamika vlažnosti tla ovisi prvenstveno o fizikalnim karakteristikama tala uz djelovanje vanjskih utjecaja. Promjene režima vlažnosti tla su u današnje vrijeme vrlo učestale i često mijenjaju vodo-zračne odnose u tlu, dovode do suviška ili manjka pristupačne vode i do sušenja šuma. Radi bolje spoznaje dinamike vode u tlu prišlo se osnivanju mreže piezometarskih postaja u nizinskim šumama Hrvatske. Analizom trendova podzemnih voda možemo izdvojiti nekoliko glavnih utjecajnih čimbenika promjena: ˇ Veliki hidromeliorativne radovi, kanaliziranje rijeka i prekidanje prirodnih vodnih tokova uvjetuju sniženje podzemne vode u okolnim tlima, sukcesiju vegetacije prema sušim zajednicama hrasta lužnjaka ,a vrlo često izazivaju sušenje šuma. ˇ Izgradnja tvrdih šumskih cesta s iskopom rubnih kanala uvjetovala je pojačano zadržavanje oborinske vode i smanjenu prirodnu drenažu tla naročito u šumama s izraženim mikroreljefom. Kao rezultat toga došlo je do regresije hrastovih šuma prema vlažnijim zajednicama ili potpune smjene vrste drveća prema šumama johe i jasena. Pošto većina današnjih nizinskih šuma predstavlja retencione površine radi zaštite naselja od poplava, takvo preljevanje poplavne vode i nemogućnost njenog otjecanja uvjetuje anaerobne procese u tlu i dolazi do jakog sušenja šuma. Gospodarenje šumama, a naročito sječe na većim površinama uvjetuju povećanje razine podzemne vode što je značajno kod močvarno -glejnih tala odnosno vlažnijih lužnjakovih zajednica pa često mladik hrasta ili strada od prevelike vlažnosti ili se ne može oduprijeti vrstama drveća koje taj višak vlage podnose. Tu dominantnu ulogu na održavanje ekološki prihvatljive razine podzemne vode ima stara hrastova sastojina koja služi kao regulator poremetnje vodne bilance. U nizinskim šumama obično dolazi do međusobnog utjecaja više faktora poremetnje prirodne ravnoteže između šume i vode u tlu. Promjene režima podzemnih voda zajedno sa pedološko-vegetacijskim svojstvima istraživane su u šumama pokupskog bazena, dijelu Posavine(Varoški lugi šuma Žutica) kao i u nizinskim šumama Podravine.Piezometarski monitoring se povremeno nadopunjuje sa finijom izmjerom momentalne vlažnosti tla radi boljeg sagledavanja suficita ili deficita vlažnosti kod specifičnih vegetacijskih i sastojinskih prilika. Takva mjerenja su rađena u Varoškom lugu i pokupskom bazenu, a ove godine se istražuje jedna hrastova zajednica u sumi Žutica. Daljnji razvoj obuhvatio bi prikupljanje podataka i o kvaliteti vode, što bi uz poznavanje njene dinamike, pomoću GIS a i simulacija u šumarstvu omogućilo šumarima i ekolozima lakše i brže djelovanje radi očuvanja nizinskih lužnjakovih šuma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA