Pregled bibliografske jedinice broj: 45685
Zaštita rudnika boksita i tvornice alauna- Minjere-u dolini Mirne u Istri
Zaštita rudnika boksita i tvornice alauna- Minjere-u dolini Mirne u Istri // Buzetski zbornik, I (2000), 247-284 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 45685 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaštita rudnika boksita i tvornice alauna- Minjere-u dolini Mirne u Istri
(Protection of bauxite mine and alum factory-Minjera- at Mirna valley in Istra)
Autori
Sakač, Krešimir ; Vujec, Slavko
Izvornik
Buzetski zbornik (0350-6088) I
(2000);
247-284
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Rudarstvo; Hrvatska; Mineralne sirovine; Proizvodnja mineralnih sirovina; Boksit; Alaun
(Mining; Croatia; Raw mineral; Raw mineral production; Bauxite; Alum)
Sažetak
Turističkim lokalitetima Istre, Buzeta i Buzeštine ovim prijedlogom nastojimo dodati još jedan, značajan i vrlo specifični - geološko-rudarsko-privredni, koji rasvjetljava privrednu djelatnost u dolini rijeke Mirne kroz period od posljednja četiri stoljeća. Minjera - rudnik, koja živi u svijesti stanovnika doline Mirne, Sovinjaka i Mluna kao mjesto gdje se stoljećima zarađivao kruh, se pridružuje gradu Buzetu, Roču, Aleji glagoljaša, Humu, kaštelu Petra Pilosa i drugim turističkim biserima Buzeštine. Istra je najveći poluotok na istočnoj obali Jadranskog mora i na njemu je razvijano rudarstvo od rimskih vremena. Eksploatacija prirodnog kamena u rimskom kamenolomu Vinkuran od kojeg je sagrađena Arena u Puli, kamenolomi i rimske građevine na Velikom Brijunu te građevine i kamenolomi na nizu drugih mjesta svjedoče o kontinuiranoj proizvodnji ove mineralne sirovine do današnjih dana. Monografija - Istarski ugljenokopi - (četiri stoljeća rudarenja u Istri) (Vorano, 1998) slikom i tekstom bogato ilustrira dobivanje ugljena, sirovine čije je značenje tijekom stoljeća prelazilo granice Istre i Hrvatske. Industrijska evidentirana proizvodnja ugljena u Istri započinje 1785. u rudniku - Pegola Nera - iznad Krapna i do 1999. kada je zatvoren posljednji ugljenokop u Istri, na istarskom poluotoku iskopano je oko 40 milijuna tona visokokaloričnog kamenog ugljena (Vujec, 1997). Boksit za proizvodnju aluminija otkopava se u Istri od 1914. godine za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Nakon Prvog svjetskog rata Istra je pod Italijom, otkopavanje boksita se intenzivira i postiže se proizvodnja od oko 10 % cjelokupne svjetske proizvodnje boksita. Do kraja Drugog svjetskog rata otkopano je u Istri oko 5 milijuna tona boksita. Računa se da je ukupno u Istri otkopano oko 11,5 milijuna tona boksita za aluminijsku industriju. Osim prirodnog kamena, ugljena i boksita kao tri glavne mineralne sirovine u Istri se još u značajnim količinama otkopava tehnički kamen, kremeni pijesak i sirovine za cementnu industriju. Dakle, Istra kao hrvatska glavna turistička destinacija je bila a i danas je i jaka rudarska regija. Radi toga je opravdano i potrebno interesantne i značajne lokalitete rudarske djelatnosti iz prošlosti zaštititi i iskoristiti u turističke svrhe. Jedan od takovih lokaliteta, zasigurno ne i jedini, je Minjera koja je već dosada opisana u više radova u nas i u svijetu. Minjera je svjetski značajan lokalitet jer se tu najranije u svijetu otkopavao boksit, on je tu prvi put opisan kao ruda, tu se proizvodio alaun i sumporna kiselina na originalan način, kao što se to detaljno prikazuje u ovom prijedlogu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo