Naslov
Memorijalni spomenici i javno znanje
(Memorials and Public knowledge)

Autori
Tuđman, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ivi Maroeviću baštinici u spomen

Urednik/ci
Vujić, Žarka ; Špikić, Marko

Izdavač
Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
13-38

ISBN
978-953-175-357-9

Ključne riječi
memorijalni spomenici, informacijska znanost, društveno pamćenje, obrasci, matrice
(memorials, information science, social memory, templates and patterns)

Sažetak
Istraživanje memorijalnih spomenika sa stajališta informacijske znanosti implicira tri polazne postavke. Prvo, memorijalni su spomenici dio organizacije javnoga prostora što ih čini kodiranim društvenim pamćenjem ali i sastavnim dijelom javnoga znanja. Drugo, funkcija je memorijalnih spomenika društveno sjećanje na implicitna očekivanja društva, vrijednosti kojima određeni društveni poredak teži, predodžbe koje društvo stvara i čuva. Kontinuitet društva je nezamisliv bez implicitnog i eksplicitnog društvenog pamćenja. Treće, memorijalne poruke imaju značenja u skladu s vrijednostima koje određuju vladajući pogled na svijet, pravilima ponašanja koja priznaje jedna društvena zajednica, i kodiranim obrascima za njihovo korištenje. Organizacija i uporaba ambijentalnih poruka određena je obrascima. Obrasci se grade na implicitnim i neizrečenim pravilima koja su "apsolutno obvezna". Tek obrasci organizacije memorijalnim porukama daju pravi smisao i značenje koji je zajednički jednoj društvenoj zajednici. Vrste, raspored i organizacija memorijalnih spomenika u javnome prostoru tvore matricu za čitanje značenja ambijentalnih poruka i pravila njihove javne uporabe u aktualnom društvenom poretku. Matricom je isto tako vrlo jasno povućena granica između javnoga i društvenog prostora, ali i između štićenog i zabranjenog prostora znanja. U radu se daju primjeri primjene zakona redoslijeda, zakona izbora i zakona (ne)slaganja memorijalnih spomenika u javnome prostoru i njihov utjecaj na oblikovanje javnoga znanja. Autor polazi od postavke da su obrasci i matrice organizacije memorijalnih poruka ključni za ustroj i funkcioniranje društvenog pamćenja i društvenog znanja. To pak upućuje na zaključak da ako obrasci sadrže pravila koja kontroliraju i uređuju (memorijalne) poruke i naše ponašanje prema njima, onda ono što je zajedničko ljudima nisu poruke, nego obrasci po kojima se ponašaju. To za informacijsku znanost implicira postavku da nije dostupnost informacija ono što osigurava zajedničko iskustvo, zajedničko znanje korisnicima čak i istog fonda informacija. Bez obzira na dostupnost informacija različite kategorije korisnika organizirat će ih i vrednovati prema svojim obrascima. To znači da su društva, kulture, zajednice korisnika, povezani, ne na razini zajedničkih informacijskih baza već na razini obrazaca. Obrasci su oni koji organiziraju i upravljaju korpusima znanja (informacija, podataka). Zato se informacijskoj znanosti postavlja zadaća istraživanja obrazaca: kako oni funkcioniraju, kako nastaju i pod kojim uvjetima prestaju djelovati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA