Naslov
Socijalna struktura i mobilnost seoskog stanovništva
(Social Structure and Mobility of Rural Population)

Autori
Hodžić, Alija

Izvornik
Sociologija sela (0038-0326) G 38. 147/148 (2000), 1/2; 79-107

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
socijalna struktura; regrutacija; fleksibilnost; okvir; orijentacije
(social structura; regrutation; flexibility; frame of orientation)

Sažetak
Analiza socijalne strukture i mobilnosti seoskog stanovništva, provedena na temelju podataka dobivenih anketnim istraživanjem, omogućila je stjecanje uvida, kako u aktualno stanje, tj. rezultate dosadašnjih procesa, tako i promjene koje su zahvatile hrvatsko selo. Utvrđeno je da suvremeno hrvatsko selo ima složenu društvenu strukturu. Na selu ipak prevladavaju, industrijskim razvojem proizvedena, manuelna zanimanja, čime se selo još uvijek značajno razlikuje od grada. Ali i u ovom pogledu mlađe se radnoaktivno stanovništvo sela značajno razlikuje od prethodnih generacija, te su po svome školskom obrazovanju i radnim vještinama najveća inovacija na suvremenom hrvatskom selu. Velikoj većini seoskog stanovništva poljoprivreda nije osnovna djelatnost, pa sintagma “selo i poljoprivreda”, ukoliko se njome hoće obuhvatiti i razumjeti stvarnost suvremenog hrvatskog sela, sasvim promašuje u svojoj nakani. To ne znači, međutim, da poljoprivreda nije još uvijek važna za znatan dio seljana, bili oni poljoprivrednici ili tzv. seljaci-radnici. To samo znači da je za većinu stanovništva na rangu važnosti nepoljoprivredna djelatnost istisnula poljoprivrednu i da se u preferiranju nepoljoprivrednih djelatnosti prepoznaje budući razvoj sela. Moglo bi se, dakle, reći da se promjene u suvremenom hrvatskom selu mogu podvesti pod pojam rekompozicija. Provedena analiza je utvrdila da seosko stanovništvo raspolaže značajnim korisnim resursima, koji se, pod povoljnim uvjetima, mogu upotrijebiti za uspješnu prilagodbu zahtjevima koji se nalaze u tranzicijskom okviru orijentacije. Na selu ne postoji značajnija socijalna grupa koja raspolaže nekim resursom, stvorenim položajem u socijalističkom sistemu, a koji bi se mogao konvertirati u viši socijalni status. To isto se ne može pripisati ni tzv. porodičnom kulturnom kapitalu. Napredovanje na hijerarhijskoj skali i ulaženje u poduzetničke projekte rezultat je djelovanja ukupnosti resursa. Za sama seoska naselja socijalna struktura njihove najmlađe radnoaktivne generacije najveći je korisni resurs kojim raspolažu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA