Naslov
Klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova uloga u očuvanju genofonda u uvjetima klimatskih promjena i povećanih rizika od napada šumskih kukaca
(Clonal seed orchards of pedunculate oak (Quercus robur L.) and their role in the conservation of forest genetic resources under conditions of climate change and increased risk of forest insect attacks)

Autori
Kajba, Davorin ; Hrašovec, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova Znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima = Proceedings of the Scientific Symposium Forests of Pedunculate oak in changed Site and Management Conditions / Matić, Slavko ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009, 143-152

ISBN
978-953-154-907-3

Skup
Znanstveni skup Šume hrasta lužnjaka u promjenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.09.2008. - 25.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
klonske sjemenske plantaže; očuvanje genofonda; štetnici
(clonal seed orchards; conservation of forest genetic resources; pests)

Sažetak
Klimatske promjene znatno će izmjeniti postojeće okolišne prilike na koje je šumsko drveće u Europi adaptirano, a također će ih izložiti novim štetnicima i bolestima. Predviđanja ukazuju da bi klimatske promjene u Europi mogle povećati prosječnu temperaturu za 2 do 4 °C u slijedećih 50 godina i uzrokovati značajne promjene u regionalnim i godišnjim vrijednostima količina padalina. Novi uvjeti stvoriti će dodatne izazove u gospodarenju šumama sa posljedicama utjecaja na ekonomsku i socijalnu korist koje direktno proistiću iz šume, kao i na biološku raznolikost šumskih ekosustava. Bioklimatsko okruženje čini zajednički model sadašnjih klimatskih prilika i geografskog rasprostranjenja vrste, a sadašnje populacije hrastova potječu iz istog pribježišta (refugija) ledenog doba. Danas oni rastu na različitim ekološkim staništima, te iskazuju jaku fenotipsku diferencijaciju za svojstva životne sposobnosti, dok njihova diferencijacija neutralnih markera nije utvrđena. Za tri ekogeografske sjemenske regije hrasta lužnjaka na području Hrvatske, (srednja Podravina, gornja Posavina i Pokuplje, te donja Posavina) osnovane su po jedna klonska sjemenska plantaža sa po 40 do 55 plus stabala selekcioniranih s obzirom na deset ocjenjivanih svojstava. Oni predstavljaju jezgro očuvanja genofonda za tu vrstu metodom ex situ, a odnos između veličine populacije i postotka očuvane aditivne genetske varijabilnosti (heterozigotnosti) sveden je na taj način na gubitak od svega 1 do 2, 5 % aditivne genetske varijabilnosti. Lokalna adaptacija populacija čvrsto je prihvatljiva prema dosadašnjim rezultatima dobivenim u testovima provenijencija na različitim staništima. Sinkronizacija napada uz povećanje šteta od lokalnih populacija kukaca i pojave novih šumskih štetnika, u izmjenjenim klimatskim prilikama, u svojoj suštini imat će za posljedicu gubitak prirasta, vitaliteta i najčešće djelomična ili opsežna sušenja stabala, grupa stabala ili čitavih šumskih kompleksa. Kod skupine štetnika ovisnost gustoće populacije u proporcionalnoj je svezi sa količinom fiziološki oslabjelog drveća i u pravilu ona raste kako šume dolaze u stanje pojačanog sušnog stresa. Klimatske promjene i strategija adaptacije šumskog drveća u interakciji je sa štetnim kukcima i morati će biti sagledana kao komponenta rizika u sljedećim planovima održivog gospodarenja šumskim sastojinama, a prvenstveno treba uzeti u obzir uzgajivačku praksu i genetsku raznolikost šuma, šumski reprodukcijski materijal, kao i pristupiti izradi regionalne i nacionalne strategije genetske raznolikosti šuma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA