ࡱ> q` bjbjqPqP .::G5|,.g-i-i-i-i-i-i-$/h1--.S$S$S$ g-S$g-S$S$S$ `-;!S$g-.0.S$2#v2S$2S$ S$--I$ .d Mr.sc. Ljiljana `epi }ELJEZNICA KAO GENERATOR RAZVOJA INDUSTRIJSKIH ZONA U ZAGREBU Sa~etak Glavni elementi novih gradskih kompleksa postaju tvornica, ~eljezni ka pruga i slum. Umjesto bilo kakve gradske regulacije ili planiranja jedino je ~eljeznica definirala karakter grada i ograni avala ga.,~eljeznica je ulazila u samo srce grada i stvarala u samom najdragocjenijom gradskom tkivu prostore servisa, ran~irnih kolosijeka, ekonomski opravdanih samo na slobodnom terenu. Ova tri citata iz knjige L.Mumforda City in History zorno prikazuju utjecaj ~eljeznice na prostore velikih gradova u 19.stoljeu. . I u Zagrebu su, iako u manjoj mjeri te kasnije nego u drugim gradovima Monarhije, vidljive sli ne posljedice na razvoj grada vezano uz trasu ~eljeznice te neplanirano zoniranje industrije. Tzv. Ju~na ~eljeznica koja spaja Zidani most sa Siskom sti~e u Zagreb tek 1862. kada se i gradi tzv Ju~ni (danas Zapadni) kolodvor. Nakon tog datuma i u Zagrebu ~eljezni ka pruga postaje glavni element za odluku o lokaciji industrije pa u airoj okolici Ju~nog kolodvora i neposredno uz prugu po inju nicati industrijska postrojenja. Sjeverno od pruge gradi se 1873. Tvornica parketa, Tvornica duhana 1882., Tvornica Franck 1892., a te iste godine ali neato udaljenije Pivovara. Ju~no od pruge grade se carinska skladiata, Vodovod 1878., Svilara(Bubara) 1892.,Tvornica sapuna i kemijskih proizvoda 1895. te Munjara 1910. Takvom intenzivnom izgradnjom tvorni kih pogona stvara se prva neplanirana industrijska zona vezana uz ~eljezni ku prugu. Na samu trasu Ju~ne ~eljeznice kao i na smjeataj Ju~nog kolodvora, ime je bila stvorena prva prepreka za razvoj grada u njegovom zapadnom dijelu, grad Zagreb nije imao nikakva utjecaja .Meutim odlukom o izgradnji novog, drugog Dr~avnog kolodvora te teako izborenom odlukom o izgradnji Strojarnice neposredno uz njega grad je sam pridonio do danas nerazrijeaenom problemu razvoja Zagreba vezano uz trasu ~eljeznice. U ovom dijelu grada osim Strojarnice izgraene 1894. u funkciji ~eljeznice, neposredno uz prugu ali ju~no ve 1863. gradi se stari Paromlin. Nakon po~ara 1907. na istom se mjestu gradi i novi Paromlin, Isto no od Strojarnice, uz Branimirovu ulicu zatim se grade Tvornica ulja i Tvornica papira 1894. te kasnije i Union-tvornica keksa 1911. formirajui drugu, isto nu, spontano nastalu industrijsku zonu vezanu uz ~eljezni ku prugu. Regulatorne osnove grada Zagreba iz 1865. kao ni ona iz 1887. ne predviaju izgradnju planiranih industrijskih zona, iako pokuaavaju rijeaiti sve vee probleme u komunikaciji Donjeg grada s podru jem oko Save.Tek 1898. generalna regulatorna osnova(koja je sa uvana samo u skicama) prijedla~e i zonu Za tvornice, za ne iste izmeu pruge i predvienog rugvi kog kanala te Prediel za tvornice u sektoru IV. No tek Lenucijeva osnova iz 1907. predvia veliku modernu industrijsku zonu smjeatenu izmeu nove trase pruge te rijeke Save na jugu. Paralelno sa tim pitanjem do 1907. vode se i rasprave izmeu gradske ~eljeznice i Gradjevinskog odsjeka Zemaljske vlade o razrijeaenju problema trase pruge.1907. nova Lenucijeva regulatorna osnova predvia radikalno rastereenje grada od ~eljezni ke pruge njenim razmicanjem isto no i zapadno od grada te denivelacijom kao i izgradnjom ran~irnog kolodvora. Ali 1911. dolazi do nepotpunog rjeaenja sa zadr~avanjem pruge na postojeem nivou te izgradnjom podvo~njaka 1912. U godinama prije 2.svjetskog rata vezanost lokacije industrije uz ~eljeznicu postaje sve manje zna ajna jer za odluku o lokaciji industrijskih zona u suvremenom smislu postaju bitniji tzv sekundarni faktori a ujedno dolazi i do sustavnijeg zoniranja industrije. Meutim i u Zagrebu i dalje prisutan ostaje problem trase ~eljeznice kao barijere daljem airenju grada. U sklopu niza urbanisti kih natje aja za grad Zagreb pokuaano je doi i do rjeaenja tog problema. Tako je 1930. raspisan je meunarodni natje aj za Regulatornu osnovu. Novo radikalno rjeaenje ~eljezni kog vora bazirano na rezultatima tog natje aja prihvaeno je 1938. ali nikad nije realizirano zbog izbijanja 2.svjetskog rata, kao ato nisu niti rjeaenja niza urbanisti kih natje aja nakon 2.svjetskog rata. Zaklju no mo~e se ustvrditi da, iako za odluku o lokaciji tvornica i s time vezano i odluku o lokaciji industrijskih zona ve su niz godina bitniji neki drugi faktori a ne voda ili ~eljeznica, problemi vezani uz barijeru koju predstavlja pruga su i danas aktuelne. Tome se zadnjih godina dvadesetak godina mogu dodati i problemi nastali napuatanjem tih spontano nastalih industrijskih zona pa je tako grad Zagreb uaao u 21.stoljee sa problemima ije je izvoriate joa u 19.stoljeu. }eljeznica kao generator razvoja industrijskih zona u Zagrebu Nakon ato je u Zagrebu skoro spontano nastala prva paleo-industrijska zona koncentrirana oko potoka Medveaaka, kao primarnog faktora za izbor lokacije prvo manufaktura a zatim i industrijskih pogona, u drugoj polovici 19.stoljea se i u Zagrebu ~eljezni ka pruga javlja kao glavni faktor za odluku o lokaciji novih tvornica. Tako se dolaskom 1862.. Ju~ne ~eljeznice u Zagreb po inje oblikovati, i opet spontano, nova industrijska zona gradnjom niza tvorni kih pogona sjeverno i ju~no od ~eljezni ke pruge. }eljezni ka mre~a se u Hrvatskoj usprkos mnogim prijedlozima domaih graanskih krugova za povezivanjem hrvatskih pokrajina( tako je 1862. na banskoj konferenciji prijedlo~en koncept glavne magistrale od Zemuna do Rijeke preko Zagreba) gradi u skladu sa interesima Be a i Budimpeate. Glavna austrijska magistrala bila je Ju~na ~eljeznica od Be a do Trsta na koju se ~eljelo privui sav dotadanji ugarsko-hrvatski izvoz preko Rijeke i Senja. Zato je1862. i izgraen odvojak od Zidanog mosta preko Zagreba do Siska (kao va~nog rije nog voriata), a 1865. je i Karlovac kao prometno voriate na Kupi povezan odvojkom sa Zagrebom. U nagodbeno doba nakon 1867/1868. sjeverna Hrvatska postaje dijelom aire Ugarske pa se ~eljezni ke pruge grade u sklopu mre~e ugarskih ~eljeznica koja je, za razliku od austrijske, po ivala na radijalnom, zvjezdolikom sistemu sa ishodiatem u Budimpeati. U sklopu te mre~e( a nakon ugarskih nastojanja da se Zagreb isklju i i Rijeka direkte pove~e sa Zemunom) pruga Zakany-Zagreb otvorena je 1869. a nastavno na taj krak 1873. i Rijeka se preko Zagreba povezuje sa Budimpeatom. Povezivanjem tih pruga u Zagrebu se stvara trokut ~eljezni kih pruga koji joa viae potencira ve izra~ene probleme nastale ve izgradnjom Ju~ne ~eljeznice. 1862. izgraen je Ju~ni(danas Zapadni) kolodvor a nakon toga se u njegovoj airoj okolici a neposredno vezano uz prugu grade sjeverno od nje 1873. Tvornica parketa i parna pilana, 1882. Tvornica duhana, 1892. Tvornica Franck i iste 1892. neato udaljenija Pivovara. Ju~no od pruge grade se carinska skladiate(Carinski javni magazini) 1878. Vodovod, 1892. Svilara.\ ^ f j X \ ^  & f x  V^hj~غزغªŒªhkmHsHhkhk6]mHsHhmHsHhU'mHsHhmvmHsHh%mHsHh;mHsHhfmHsHhfhn/6]mHsHhn/mHsHhbmHsHh5mHsHh3tmHsHh!mHsH0,.l RT"$j""%%((gd{gd;gdf&HXZ\,NZ\n"$,.|~ ,(* "$*4>@JL`hntҺ²ڲںڜںڲhkmHsHhkhk6]mHsHh{mHsHh^XmHsHhBmHsHh/mHsHh{mHsHh)zmHsHhfmHsHh;mHsHhmvmHsHhkhmv6]mHsH4FHf|0hjNP*X*6JLNp "HJzprڼڴڴڴڬڬ괬ҬꤴhmHsHhOmHsHh/mHsHh rmHsHhkhB6]mHsHhfmHsHhBmHsHh{mHsHh^XmHsHhkh^X6]mHsH@dt  HTVfl6 B V X !"!&!*f*h****++ , ,&,J,,,,,,,f-l-иذਸxh^HomHsHh|xmHsHh#mHsHh#mHsHh)zmHsHhBmHsHhS\mHsHh;mHsHhRmHsHh5bfmHsHh/mHsHhFwmHsHhPmHsHhomHsHhfmHsHhWN"mHsHh{mHsH/(**,,,,,,,,,,,,,,,,P-R-H1J12666,;.; VVgd gd;l------.. ////00 0 00000.060@0P0h0l000"1:1F1H1J1L1l1n11\2^2`22233 333333´𬔬Ь||hkmHsHhmHsHhi~"mHsHh\pmHsHhT)mHsHhw -mHsHhmHsHhkh6]mHsHhkh|x6]mHsHh/mHsHhUFmHsHhYmHsHh|xmHsHh^HomHsHh#mHsH0334444444@555506264666v6x667h777T8h8889N9P9~999999:&:4:::::;ʺʲʲʪڪʊ҂ҊzhkmHsHhqmHsHh,mHsHhKmHsHh>BmHsHhi~"mHsHh,mHsHh\pmHsHh/mHsHh#mHsHh`lmHsHh^HomHsHh/mHsHhtqmHsHhmHsHhkhk6]mHsH+;;;(;*;,;.;6;8;R;T;^;~;;P<R<t<<<<<<========>TTTTxTzTTT V VrVvVVVV2W4W^WʼʼʴʴʲʪꪴڢhxNtmHsHhi~"mHsHhKmHsHh mHsHh"'mHsHUh$mHsHhkh\p6]mHsHh\pmHsHhqmHsHh#mHsHh^HomHsHh,LmHsHhkh,L6]mHsH0(Bubara), 1895. Tvornica sapuna i kemijskih proizvoda i 1910. Munjara(elektri na centrala) na terenu Gradskog vodovoda. Izgradnjom ovih pogona formirala se, sli no kao i oko potoka Medvea aka, spontano i neplanirano industrijska zona na zapadnom dijelu Zagreba. Vezano uz dolazak nove pruge iz pravca Budimpeate nastaje period borbe za izgradnju novog, glavnog kolodvora i potrebnih ~eljezni kih radionica. I dok na trasu pruge Ju~ne ~eljeznice te lokaciju Ju~nog kolodvora grad Zagreb nije imao utjecaja odlukom o lokaciji novog kolodvora i teako izborenoj odluci da se uz njega grade ~eljezni ke radionice grad je sam pridonio buduim problemima vezanim uz trasu ~eljezni ke pruge . Novi je Dr~avni kolodvor izgraen u osi isto nog kraka Zelene potkove 1894. te vezano uz njega i veliki kompleks Strojarnice(~eljezni kih radionica). Nakon toga po inje opet spontano nastajanje nove, isto ne industrijske zone. Ve je doduae 1863. ju~no od pruge izgraen Paromlin koji se nakon po~ara ponovo gradi 1907. Sjeverno od pruge 1894. grade se Tvornica ulja i Tvornica papira, 1911. tvornica keksa, pa tzv Branimirova tr~nica 1930. a ju~no kompleks Plinare i zatim slijedi prema istoku niz tvorni kih pogona formirajui time isto nu industrijsku zonu. Planirane industrijske zone Iako su se problemi(naro ito prometni) sa spontano nastalim industrijskim zonama javili prakti ki odmah nakon izgradnje prvih tvorni kih pogona u zapadnom dijelu Zagreba Regulatorne osnove grada Zagreba iz 1865.(sl.1) i 1887.(sl.2.) joa ne predviaju planirane industrijske zone. I kako je pojava spontano nastalih industrijskih zona vezana uz izgradnju ~eljezni kih pruga tako je u sklopu planova za razrijeaenje tzv ~eljezni kog pitanja u Zagrebu vezano i prvo spominjanje planiranih industrijskih zona. Tako se u Generalnoj regulatornoj osnovi iz 1898. (koja je naena samo u skicama)(sl.3 i sl.4.).) spominju po prvi put industrijske zone pa se izmeu pruge i prijedlo~enog rugvi kog kanala nazna uje zona Za tvornice, za ne iste, predvia se mjesto za Plinaru, a u sektoru IV. isto no od nove gradske mee nazna uje se Prediel za tvornice.Ju~no od Save u sektorima V, VI. i VII. predvia se prostor za kolonije, opekane, tr~iate za drva, tvornice za kemikalije i sli no. itav proces( koji traje od 1896.) oko rjeaavanja }eljezni kog pitanja kulminira izradom Regulatorne osnove koju Milan Lenuci predstavlja 1907.(sl.5.). Ta osnova kojom se predvia rjeaenje ~eljezni kog problema izmjeatanjem postojeih pruga isto no i zapadno od grada, njihovom denivelacijom te izgradnjom ran~irnog kolodvora, ujedno predstavlja i prvi sistematski pristup lociranju industrijskih zona pri tome uvajui i postojee spontano nastale industrijske zone ( kako onu uz Ju~ni i Samoborski kolodvor tako i onu ju~no i isto no od Strojarnice) U toj regulatornoj osnovi Milan Lenuci, predstojnik Gradskog graevnog ureda i glavni gradski urbanista, predvia stvaranje nove industrijske zone na podru ju omeenom prijedlo~enom novom trasom budimpeatanske pruge, isto nom meom i na jugu rijekom Savom. Podru je presijeca odvodni kanal koji tu zonu dijeli na dva dijela. Na sjevernom dijelu predvia podru je za iste tvornice dok je ju~no podru je predvieno za luku i pratee sadr~aje. Isto no od luke prostor je za ne iste tvornice(kemijske).Uz sjevernu obalu Save provodi industrijski kolosijek kao vezu prijedlo~enog ran~irnog kolodvora i Ju~nog kolodvora. Meutim njegovi radikalni prijedlozi izmjeatanja trase pruge nisu se ostvarili. }eljeznica odustaje od gradnje ran~irnog kolodvora, a postojei kolodvor e se po odluci iz 1911. samo proairiti meu ostalim i za potrebe industrije. 1912. dolazi samo do rekonstrukcije pruge, proairenja kolodvora kao do izgradnje podvo~njaka. U periodu izmeu dva svjetska rata za odluku o lokaciji industrije sve bitniji postaju tzv sekundarni faktori dok se gubi va~nost spoja na ~eljezni ku prugu ali ona ostaje i nadalje problem za airenje i razvoj Zagreba prema jugu.. Kako bi se iznaala rjeaenja za te probleme i dobila vizija o razvoju Zagreba 1930. raspisan je meunarodni natje aj za novu regulatornu osnovu grada Zagreba. Sama Regulatorna osnova izraena je 1936. te prihvaena je 1938.(sl.6.). U sklopu sveobuhvatnog urbanisti kog planiranja razvoja Zagreba ovaj plan uz radikalno rjeaenje ~eljezni kog problema predstavlja i po etak sustavnog zoniranja industrije u suvremenom smislu te rije i. Po toj Regulatornoj osnovi glavna industrijska zona smjeata se jugoisto no od zaobilazne ceste ispod zaatitnog pojasa aerodroma a koji se smjeata u nastavku postojeeg industrijskog predjela izmeu Radni ke ceste i Donjih Svetica. Dobro je povezana sa ran~irnim kolodvorom i projektiranom savskom lukom. Pogodna je i u pogledu ru~e vjetrova, veze sa gradom. Predviena industrijska luka nalazi se na spoju sa industrijskim predjelom grada te sa teretnim i ran~irnim kolodvorom. Pristaniate za splavi smjeateno je izmeu industrijske luke i mrtvog rukavca Save, a na nju se neposredno vezuje zona drvne industrije. . Zona IV odreena je za podizanje industrijskih objekata, skladiata i sl. a dijeli se prema dozvoljenoj upotrebi na zonu IV-a i zonu IV-b. Zona IV-a predvia se za istu industriju a zona IV-b za ne istu industriju. Za izgradnju iste industrije predviena je manja zona u zapadnom dijelu grada a za ne istu zona jugoisto no od mjesta gdje se novi sabirni kanal odvaja od starog. Graenje u zoni IV. mo~e se vraiti prema potrebama doti ne industrije i propisima graevinskog pravilnika. U zoni IV-a mogu se smjestiti samo takvi ureaji koji ne smetaju bitno okolini niti su za nju od opasnosti. Industrijski i drugi ureaji koji mogu biti na atetu okoline imaju se podizati u zoni IV-b odreenoj za ne istu industriju. Na~alost izbijanjem 2.svjetskog rata svi su ovi prijedlozi sustavnog zoniranja industrije kao i rjeaenja ~eljezni kog problemai ostali nerealizirani, kao ato su to ostali i oni niza urbanisti kih natje aja nakon rata Slikovni prilozi Sl.1. Detalj Regulatorne osnove iz 1865 Sl.2. Detalj Regulatorne osnove iz 1887 Sl 3. Generalna osnova o buduem razvitku grada Zagreba, dio Sl.4. Generalna osnova o buduem razvitku grada Zagreba Sl.5. Nacrt podru ja i okolice slob. i kr. glavnog grada Zagreba, Milan Lenuci Sl.6. Regulatorna osnova Zagreba, 1936-1938 Izvori Hrvatski dr~avni arhiv Muzej grada Zagreba, Kartografska zbirka Dr~avni arhiv u Zagrebu(za Generalni Regulatorni plan1931-1938) Literatura Karaman, Igor: Privreda i druatvo Hrvatske u 19.stoljeu, Zagreb 1972 Kne~evi, Snjeaka: Zagrebu u srediatu, Barbat, Zagreb, 2003 Stulli, Bernard, Prijedlozi i projekti ~eljezni kih pruga u Hrvatskoj I i II, Zagreb 1975 ^WhWjW~WWWWWXZY\Y^Y`YbYdYhYjYlYzYYYYYYYYZ(Z,Z8ZHZJZLZbZZZ>[L[T[V[[[\\ºꤲڲ~vڜvnh,mHsHhYmHsHhkh?6]mHsHhtqmHsHh?mHsHhqmHsHhkhK6]mHsHhKmHsHhn/mHsHhmvmHsHh|xmHsHhmHsHh,LmHsHh>BmHsHhxNtmHsHhkhxNt6]mHsH+V\YjY]]]^ ^:`<`bbeefjjnnqqXsZsvv{{|gd.9gdw -gd \v\x\\\\r]]]]]]] ^^_(_\__________`:`<`aabbbbTbxphp`hhCmHsHhw -mHsHh%mHsHhujmHsHh/mHsHhxNtmHsHhpmHsHh/mHsHh%mHsHhEmHsHh$mHsHh4mHsHhQ~mHsHhYmHsHhtqmHsHh?mHsHhkmHsHh^mHsHh,LmHsHh,mHsH$Tbbbdbhbvbxbbbbbbbb c@c^ccc2dndddeeeeff\fjffffffff gDg^gbgggThVhfh~hhhhhؠhxNtmHsHh,LmHsHhmHsHhKwmHsHhEmHsHhCmHsHhfmHsHhtqmHsHhpmHsHhsQmHsHhujmHsHhw -mHsHh$mHsHh/mHsHh7VmHsH2hhiiiiiiiijjjjjPj\jhjjjPkRklkkkkkkkkm nnnnnnnnooo@opo|ooopppqqº𺲺ºҚ𢚢h/mHsHhmHsHhmHsHhEmHsHhblmHsHhEV5mHsHhxNtmHsHhfmHsHhw -mHsHhYmHsHhtqmHsHhmHsHh/hC6]mHsHhCmHsHhvlNmHsH3qNqqqqqqrrsPsRsXsZssssxtttttttttuu&u*uuv.v2v@vvvvvvvvvvwwxxy踰蠨ؠ𘐈hDTmHsHhymHsHhtqmHsHhF{mHsHhGbmHsHhKomHsHhYmHsHhEmHsHhkmHsHh.9mHsHh:mHsHhKwmHsHhujmHsHhblmHsHhmHsHhmHsH0yyy{{{{|>}~~:<468:JT6D"$nt@BذȰبؠؐ؀xphlmHsHhblmHsHh>BmHsHhF~mHsHhfmHsHh JmHsHh>-`mHsHhKwmHsHhkmHsHhYmHsHhtqmHsHh/mHsHhmHsHh.9mHsHhDTmHsHhymHsHhmHsHhmHsH,|~8:h2B:gd^gdKogd.9hh3thumHsHh\mHsHhlmHsHhumHsHhT)mHsHԆֆbڇgdu,1h/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DAD Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListG5UV^_ik)*g h d e pq~[\]^_`abcdefghij  !!""##}$ &&{(|())**_,`,..S/D011v2w2x2y2z222223Q333333333334]4^4_4j4k444I50I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000%l-3;^W\Tbhqy"#$%'()EGHIJKM(V| &FLN!8@0(  B S  ?TV^`,1@AYZik&*?@op@CXY %&0145IJSU  ')SU       % ' I J e h 8 9 A C   + -   ] ^ d e +,CE:;oq35{%&EFYj   !()4567.0wxil;=*,GH  (*:;IKOQfh <>Z[vx9:tv%&IKUV  ;=ghln  l m !!""" "1"4";"<"G"H"Q"S"b"c"n"o""""" # #C#D#####$$O$P$r$t$z$}$$$$$*%,%E%F%c%d%%%%% &&4&6&v&w&&&&&&&&&&'Q'S'''z(|(((((((((g)i)))))))))x*y****+<+=+J+L+o+p+t+v+++++ ,!,S,T,V,W,],`,,,--..////C0D01111111111G2H2u2z22222x3y33333334454\4_4j4k4F5I5TV]_hi(*f h c e oq}Zj  !!!"##|$}$ &&z(|())**^,`,..R/S/C0D011u2z222222233P3Q33333333344\4_4i4k44444F5I57}L++..z222233_4i4I5I5?>t/AJF~npi'$*_?4l8ap6aGYira  y lT  = A [ P\pkox&T1tqiF!?r|w<P%UXqnBQ`i?Zg1?wzFwW E]gh!"WN"V"i~".#VD#H#o##$%%%SD%P%h%#'U'Z'(V (Bh()T)5) B*H*m+un,w -s-n/sr/{/`0#10=1(2G23y34Av4555EV5 616"V6g7p}8.9m;.;T;<X-<YZ<Nx<1=.x=4>}>&Y?9Z?Bv@,AKAB>BbBjBsB CEUF^F# HhH8IIJeJ)yJp~J $KU7KO[KlK,L[BLM2MA&NvlNO2P*VP\QCR-*SX=SdXSvuS &TDT\T3oUx[W XAX^XApX 5YNYZ\ZPZ_ZiZ'_[\J\ ]zQ]^^"^_*_>-`O`c``m a aGbP"c&dEd}Kd)Xd9 e f~Mf5bfZrfhghX=h`hxhiuiv{i4k`kkkbll>l~lTm,m0mBm1nfnpnV}n^HoKobopjpxpqKR]"fuj*<@^bp -6UDXFmS:ET: #0`l LFpf,cfSE]bd53 |Nkhs8DPSrbv /q Im_Uh{A J O1P i*.S4>C&[?+ L_a_!3Yh3P6^CNg_Vg r;5B4TjYJ- %=fu_%7erc8EFKRc3tS 9/U k/W#p 8Tqx, 9OX|V*5"'Xl)| . X- iz$  9 * JELJEZNICA KAO GENERATOR RAZVOJA INDUSTRIJSKIH ZONA U ZAGREBU Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxy{|}~Root Entry F`,-Data P1TableX2WordDocument.SummaryInformation(rDocumentSummaryInformation8zCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q