ࡱ> q` bjbjqPqP .:: :||||T4-,,,,,,,$~.h0T,,-s)s)s) ,s),s)s)s) Ø/|$s),-0-s):1(:1s):1s)s),,i) -||  Mr.sc. Ljiljana `epi,dia POTOK MEDVE` AK-KOLIJEVKA ZAGREBA KE INDUSTRIJE I PRVE REVITALIZACIJE Sa~etak U rasponu od prvih mlinova izgraenih u srednjem vijeku na potoku Medvea aku, nakon mlinova cistercita, franjevaca i kanonika te purgera izgraenih na tzv. Melinskom potoku( kanalu prokopanom u 14 stoljeu), preko prvih manufaktura, te izgradnje u 19 stoljeu, u ju~nom dijelu podru ja ranoindustrijskih pogona i stvaranja prve spontano nastale industrijske zone u Zagrebu, zaokru~ene izgradnjom velike tvornice ko~a(proairene 1900.) a zatim njezinog zatvaranja 1938 i kona no njezine prenamjene iza 2.svjetskog rata, ovaj uski prostor uz tijek (danas kanaliziranog) potoka mo~emo smatrati paradigmom razvoja manufakturno-industrijske proizvodnje iji luk zatvara revitalizacija tvornice ko~e. Taj luk zapo inje izgradnjom mlinova ija je lokacija bila kona no odreena mirom izmeu Gradeca i Kaptola 1392 (nakon krvavih borbi) a ija je proizvodnja do 19 stoljea bila dostatna za zagreba ku potroanju. Od 18.stoljea mlinovi se grupiraju na sjevernom dijelu a manufakture se po inju graditi na ju~nom dijelu(1750.suknara F.Kuaevia, 1771. kaptolska manufaktura papira, 1810 manufaktura likera J.Weissa). Po etkom 19.stoljea izgradnjom rano-industrijskih pogona( 1829 tvornice kamenine J.Kriegera-od 1883 tvornice kerami kog posua i pei, koja je preimenovana i 1892. preseljena,zatim 1830. tvornica ulja i mlin D.Rempfla, tvornice sapuna, manufakture cigareta A.Mallina) spontano se stvara prva industrijska zona u Zagrebu, kona no zaokru~ena izgradnjom prve tvornice ko~a 1864. V.`imonia te zatim druge tvornice ko~a V. Sterna. Ona je postepeno proairivana da bi od 1871. pod imenom Povlastjena ko~arska tvornica postala najvei industrijski pogon u Zagrebu ali i najvei zagaiva .U njezinom kompleksu 1900.prof J. Holjac gradi tzv Novu tvornicu. Kona no je kompleks zatvoren 1938. Nakon 2.svjetskog rata luk je kona no zatvoren revitalizacijom Nove tvornice- njezinom prenamjenom u prostor Gliptoteke HAZU. Potok Medvea ak  kolijevka zagreba ke industrije i njezine prve revitalizacije Kao primarni izvor pogonske energije i u Zagrebu je voda potoka bila osnova za izgradnju prvih mlinova joa u srednjem vijeku. Od tih je potoka koji su se spuatali u zagreba ku dolinu sa obli~nje Medvednice najja i i najzna ajniji bio potok Medvea ak u to doba zvan Crikvenik. U 13.stoljeu paralelno sa glavnim tokom radi regulacije potoka (onda nazvanog Mati ina) iskopan je kanal zvan Pretoka ili Prekopa., koji je djelomice tekao isto no a zatim zapadno od potoka, po danaanjoj Ko~arskoj ulici.Ve se na karti na kojoj Ivan Krstitelj Tkal i prikazuje situaciju koncem 14.stoljea vide ta dva toka i deset mlinova(sl.1.) koje su podizali cisterciti i franjevci, kanonici i feudalci te grada ki ~itelji. Medvea ak je tekao izmeu zagreba kih naselja Gradec i Kaptol(sl.2) i inio njihovu isto nu odnosno zapadnu granicu. Zbog koriatenja vode i gradnje mlinova izbijali su sukobi izmeu ta dva naselja sve dok se mirom od 1392 nije utvrdilo da se mlinovi viae ne di~u ju~no od kri~anja potoka i kanala. Gradec je mogao graditi svoje mlinove sjeverno od groblja na Novoj Vesi a Kaptol ju~no.Ta se tradicija nastavila sve do 18.stoljea kada dolazi do pojave prvih manufaktura na tom podru ju. Mlinovi se tada koncentriraju sjeverno od danaanje Gup eve zvijezde dok se ju~nije osnivaju prvi proizvodni pogoni(sl.3.). Od tadaanjih 45 ~itnih mlinova veina ih je uklonjeno tijekom 19.stoljea. Zbog premjeatanja toka potoka Medvea aka te zasipanja njegovog korita kao i korita kanala grad od 1890ih otkupljuje mlinove koji smetaju ostvarenju tog projekta. Zadnji mlinovi su nestali polovicom 20.stoljea. Danas postoji samo jedan mlin na Gra anskom ribnjaku i to Baniev mlin. On je u funkciji od 18.stoljea dok je postojea zgrada mlina(obnovljena 1983-85) iz polovice 19.stoljea. I prvi prijedlog za zagreba ki vodovod bio je vezan uz potok Medvea ak.. 1777 geometar Ivan Vetter naime prijedla~e izgradnju vodovoda i projektira njegovu trasu od kapta~e kod Kraljevog izvora (danaanjeg Kralji inog zdenca) do crkve sv. Ksavera. Na osnovi arheoloakog materijala naenog pri izgradnji danaanjeg Kaptol centra kao prve manufakture na toj lokaciji mogli bismo spomenuti ve u 15 i 16 stoljeu radione za kaljeve pei. Nakon njih u pisanim se dokumentima prvo spominje suknara i bojadisaonica Franje Kuaevia na Ksaveru 1750, zatim kaptolska manufaktura papira u Novoj Vesi 1771(koja je radila do 1825) pa manufaktura likera Josipa Weissa na Potoku. Na mjestu kaptolske manufakture papira kao prvi ranoindustrijski pogon nastaje tvornica kamenine Josipa Kriegera 1828 ili 1829 a slijede 1830 na Ksaveru tvornica ulja i mlin D.Rempfla, pa tvornica sapuna, a manufaktura cigareta A. Mallina nastaje neto kasnije. Od 1883 tvornica kamenine prerasta u tvornicu bielog posudja, Chamot i feyence pei i neprogorivih stvari vlasnika D. Barbota,, B.Kalline i E.Kornitzera a koja je 1890 preseljena na Ksaver. Izgradnjom tih pogona spontano se raa prva industrijska zona u Zagrebu koju kona no zaokru~uje izgradnja prve tvornice ko~a Vatroslava `imonia 1864 a zatim 1869 druge tvornice ko~a V.Sterna. . Tvornica ko~a V. Sterna Veliki kompleks tvornice ko~a V.Sterna po eo se graditi 1869 da bi nakon niza prigradnji 1880 izgradnjom velikog Konfekcionalnog zavoda ili radionice za opremu carskokraljevske vojske(ustvari tvornice cipela) postala najvei industrijski pogon u Zagrebu. (sl.4).U tvornici je bilo zaposleno 250 radnika a u Zavodu 80. Tvornica je kona no zatvorena 1938 godine nakon godina prosvjedovanja graana okolnih naselja zbog zagaenja kako potoka tako i zraka. Nakon faze u kojoj se arhitektura prvih manufaktura i ranoindustrijskih pogona nije bitno razlikovala od okolne izgradnje i ije autore ne znamo izgradnjom tvornice ko~a javljaju se i prvi projektirani industrijski pogoni u Zagrebu.. U njezinoj izgradnji sudjelovali su skoro svi poznatiji zagreba ki graditelji i arhitekti. U prvoj fazi to su graditelji da bi zatim projektiranje tvornica preuzeli akolovani arhitekti. Tako je i prvu zgradu tvornice ko~a izgleda projektirao graditelj Janko Jambriaak( projektant i prvog zagreba kog Paromlina iz 1863), dok je projekt Konfekcionalnog zavoda ili radionice za opremu carskokraljevske vojske(ustvari tvornice cipela) radio arhitekt Koch a razne kasnije prigradnje i dogradnje kompleksa firma Pilar, Mally i Bauda. Tzv Novu tvornicu( zgrade danaanje Gliptoteke) gradi pak prof Tehni kog fakulteta u Zagrebu Janko Holjac 1900. Osim njega u daljim pregradnjama i prigradnjama u estvuju i Benedik i Baranyai te Josef Dubsky. Sve su to arhitekti koji su ina e svojim zgradama oblikovali zagreba ki Donji grad. Tako kompleks tvornice ko~a ujedno postaje paradigma i za arhitekturu tvorni kih pogona gdje se krug zapo et anonimnim graditeljima prvih mlinova i manufaktura, preko akolovanih graditelja zatvara arhitektima akolovanim na visokim tehni kim akolama Be a i dr.. Kompleks tvornice ko~a nalazio se na dvije parcele, ju~no i sjeverno od Zavojne ceste a po sredini je tekao potok Medvea ak(sl.5). Zgrade tzv Nove tvornice nalazile su se na sjevernoj parceli sa dva paralelna objekta radionice i magazinske zgrade povezanih na prvom katu mostom dok su ju~no bile zgrade stare tvornice, zgrade tzv Konfekcionalnog zavoda tj.kasnije tvornice cipela Astra(sl.6). Na Novoj Vesi su bile reprezentativnije zgrade uprave. Arhitektura tzv Nove tvornice tipi na je i po svojim oblikovnim i konstrukcijskim zna ajkama za industrijske objekte toga doba a koje je u tvorni ku izgradnju Zagreba prvi unio Kuno Waidmann, arhitekt akolovan u Stuttga:<D  8  HJL~*, 4frXbبh)mHsHhL9TmHsHhOUmHsHhlmHsHhEmHsHhemHsHhmHsHhcrmHsHhdmHsHhv;mHsHhA]mHsHh5mHsHhmHsHh2mHsH6<>JLgd>"`b68Tdf\BN`fl,.t "L"j""""踰ؠظؘࠐИhrmHsHhfmHsHhEmHsHh]mHsHhVUmHsHh HmHsHhdmHsHh7mHsHh}zmHsHhx mHsHh>a7mHsHhdmHsHh&mHsHhimHsHh)mHsHh}mHsH0|&~&'n(p()++00000000d3r4v4J67p:<>>HBgdjgdVUgdo6""#l#$.$@$B$$$$$|&~& '''h'n()8)X))))))**.*T+V+r++++++,+,<,t,,,,,,,.../R/d/j/r//ظظȘhT|mHsHh(ymHsHhfmHsHhdmHsHhEmHsHho6mHsHhVUmHsHh&mHsHh@^mHsHhfmHsHh-DmHsHh2;mHsHh`mHsH8//,020R0`0v0000000000"141X111223d333 4p4r4v444h5506F6J6666بxxxphphft mHsHhpfmHsHhmHsHhpmHsHhbimHsHh HmHsHh|omHsHhmmHsHh'mHsHhs>mHsHh?&KmHsHhNOmHsHhC mHsHhL9TmHsHhVUmHsHhT|mHsHh)mHsHh2;mHsHh}zmHsH(667778 848H8f8888 9969\99999 :6:n:p:z::::*;<<H<R<<<=D=t=z==>B>>>>>>>>????𸐈h HmHsHh3mHsHhmHsHh\mHsHh(mHsHhTmHsHh"mHsHhNOmHsHhmHsHhmmHsHh]mHsHhft mHsHhjmHsHhpfmHsHh="mHsH5???F@@PAAAABBHBJBlBC`CCCCCCDXXYYYYYYYZ"Z$ZZZ`ZjZZ[,[@[L[v\~\\\^^𨦨~h:mHsHhICmHsHh:mHsHhcdmHsHhbimHsHUh U:mHsHh(ymHsHhmHsHhsmHsHh3mHsHhmHsHhmHsHh-DmHsHhpfmHsHh"mHsHh[mHsH/HBJBXY\\^"dee"g$gvjxjzj|j~jjjjjjjjjjjjkgdFJrtu, autor niza reprezentativnih zgrada zagreba kog Donjeg grada. Konstruktivno vanjski su nosivi zidovi od fasadne opeke dok su unutarnji rasponi podijeljeni nizom lijevano~eljeznih stupova u prizemlju a na katu nizom drvenih stupova(sl.7i 8). Duga zgrada od fasadne opeke podijeljena je lezenama na 17 polja sa otvorima. Svi su detalji-kordonski vijenac, segmentni nadvoji i prozorske klup ice takoer u vidljivoj opeci. Oblikovni je to izri aj suzdr~anog historicizma koji je na zagreba ke tvorni ke objekte u tvornici Franck i u Pivovari prvi primijenio Kuno Waidmann(sl.10) I kao ato je spontano nakon mlinova i manufaktura u dolini potoka Medvea aka nastala prva zagreba ka industrijska zona tako je skoro spontano nastala i prva revitalizacija neke tvornice u Hrvatskoj. Naime kada je 1938 godine tvornica ko~e prestala sa radom njezini su ispra~njeni pogoni pripali gradu Zagrebu. U to se vrijeme tra~io prostor koji bi udomio donaciju dr.Antuna Bauera kojom je 1937 gradu poklonio originalne gipsane modele. Prostor bivae tvornice ko~a svojim dimenzijama i slobodnim unutarnjim prostorima kao i minimalnim graevinskim zahvatima potrebnim za njegovu prenamjenu pokazao se kao idealno rjeaenje(sl.9.i sl.11.). I tako je 1939 donesena odluka da se Gliptoteka smjesti u zgrade Nove tvornice ko~a. Nakon prekida zbog 2.svjetskog rata radovi na ureenju izlo~benih prostora te ureenja zapuatenog dvoriata nastavljeni su nakon osloboenja i bili su gotovi u listopadu 1945 a prva izlo~ba iz Zbirke anti ke skulpture bila je otvorena 13.10.1945. Danas se prostori bivae tvornice ko~a koriste i za povremene izlo~be kao ato je Trijenale hrvatskog kiparstva a nedavnim ureenjem vanjskog prostora stvoreni su idealni uvjeti za izlaganje skuptura. Zgrade nekadaanjeg Konfekcionalnog zavoda, zatim Tvornice cipela Astra danas su pak uklopljene u novi kompleks Kaptol centra izmeu Nove Vesi i Medvedgradske ulice izgraenog 2000. Na taj se na in na podru ju doline potoka Medvea aka revitalizacijom tvornice ko~a i kona no zatvorio paradigmatski luk razvoja industrije od pojave prvih mlinova, zatim preko prvih manufaktura, protoindustrijskih pogona do jedne od onodobnih najveih industrijskih pogona u Zagrebu sve do njezine kona ne revitalizacije, povijesni luk tako karakteristi an za mnoge primjere revitalizacije industrijske baatine u svijetu. . Biljeake 1. Arhiv Hrvatske u Zagrebu, spisi Zagreba ke ~upanije, 265/1771-Kuaevieva tvornica sukna na rijeci Medvednici se ~ali na Petra Sermagea zbog skretanja toka rijeke. 2. Miroslava Despot, Industrija gradjanske Hrvatske, Zagreb 1970, citira Istvan Bogdana koji u A Magyarorszagi papiripar tortenete(1530-1900), Budapest 1963 na str.201 spominje zagreba ku manufakturu papira u Novoj Vesi 3. Miroslava Despot, Jakob Weiss, zagreba ki veletrgovac i manufakturist 1764-1835, Jevrejski almanah. Beograd 1961-62 4.Opairnije o nastanku i razvoju tvornice kamenine u zborniku Iz starog i novog Zagrebasv.I, rad Olge Klobu ar:Tvornica kamenine u Zagrebu,str 229-237 te u istom zborniku sv.IV rad Lelje DobroniZgrade i pogoni nekih zagreba kih tvornica devetnaestog stoljea u o ima suvremenika,str 225-240. Izvori Muzej grada Zagreba, Kartografska zbirka Muzej grada Zagreba, Fototeka Tvornica ko~e, Historijski arhiv u Zagrebu, G.O.,sv.323,325 i 326 Literatura Bi ani, Rudolf:Hrvatska ekonomika I, doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750-1860, Zagreb 1951 Bi ani Rudolf: Razvoj industrije u Zagrebu, Iz starog i novog Zagreba I, Zagreb 1957. Despot, Miroslava: Zagreba ka panificina Franje Kuaevia, JAZUI, Starine, Zagreb 1960. Despot, Miroslava: Jakob Weiss, zagreba ki veletrgovac i manufakturist 1764-1835, Jevrejski almanah, Beograd 1961-62 Despot Miroslava: Pokuaaji manufakture u graanskoj Hrvatskoj u 18.stoljeu, JAZU, Graa za gospodarsku povijest Hrvatske, knj.12, Zagreb 1962. Despot, Miroslava. Po eci industrije i radni kog pokreta u Hrvatskoj 1848-1919( katalog izlo~be 1969.) Zagreb 1969. Despot, Miroslava: Industrija gradjanske Hrvatske 1860-1873, Zagreb 1970. Dobroni, Ljelja: zagreba ki graditelj Janko Jambriaak, Iz starog i novog Zagreba, Zagreb 1959 Dobroni,Ljelja:Zgrade i pogoni nekih zagreba kih tvornica 19.stoljea u o ima suvremenika, Iz starog i novog Zagreba IV,Zagreb 1968 Dobroni,Ljelja: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, Druatvo povjesni ara umjetnosti SR Hrvatske, 1983 Karaman Igor: Privreda i druatvo Hrvatske u 19.stoljeu, Zagreb 1972 Klobu ar,Olga: Tvornica kamenine u Zagrebu, Iz starog i novog Zagreba I, Zagreb 1957 Klobu ar, Olga: Zagreba ka tvornica kerami kog posudja i pei Josipa Kalline, Iz starog i novog Zagreba II, Zagreb 1960 Kne~evi, Snjeaka: Zagrebu u srediatu, Barbat, Zagreb, 2003 Maruaevski, Olga: Iso Kranjavi kao graditelj, Zagreb,Druatvo povjesni ara umjetnosti SR Hrvatske, 1986 Miki,Vesna: Gliptoteka i mogua restrukturiranja utilitarnih objekata 19.stoljea za potrebe slobodnog vremena, magistarski rad, Arhitektonski fakultet u Zagrebu,1991 `epi, Ljiljana : Po eci razvoja industrijske arhitekture u Zagrebu, magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1976 `epi, Ljiljana :Industrijska arhitektura nagodbenog razdoblja u Zagrebu,KAJ 4-5,Zagreb 2001 Tkal i,Ivan Krstitelj: Povijesni spomenici slob.kralj. grada Zagreba, KnjI,Zagreb,1889 Knj.II Zagreb,1894 Knj.III Zagreb, 1903 Biografija Roena 1942 u Londonu, Vel.Britanija. 1966 diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu..Od 1967 do konca 1970 radila u Londonu, u arh birou opine Greenwich. Od konca 1971. radi na Arhitektonskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu na Katedri za projektiranje. Autor viae objekata u Londonu i Zagrebu. 1977 obranila magistarsku radnju Po eci razvoja industrijske arhitekture u Zagrebu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2000 odobrena izrada doktorskog rada Integralni pristup revitalizaciji spomenika tehni ke kulture. Uklju ena u rad na znanstvenoj temi Atlas arhitekture Republike Hrvatske sa podtemom Razvoj industrijskih objekata u Republici Hrvatskoj. Autorica niza stru nih i znanstvenih lanaka o temi industrijske arheologije. Nosilac izbornog kolegija Industrijske arheologije na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Popis ilustracija Slika 001 Ivan Krstitelj Tkal i, Zagreb potkraj 14.stoljea Slika 002 Nikola Angiolini, Zagreb oko 1566. Slika 003 Potok, Ko~arska ulica i potok Medvea ak 1862/64, katastarski zemljovid grada Zagreba (3 lista , monta~a) Slika 004 Ko~ara, razglednica oko 1900 Slika 005 Polo~ajni nacrt Tvornice ko~e Slika 006 Polo~ajni nacrt Stare i Nove tvornice ko~a Slika 007 Tlocrti temelja i prizemlja tzv tvorni kih zgrada Tvornice ko~a Slika 008 Detalj ~eljeznog stupa Tvornice ko~a Slika 009 Tlocrt Gliptoteke Slika 010 Gliptoteka, zgrada na Medvedgradskoj ulici Slika 011 Gliptoteka, dvoriate ^^^^^^______*`X`l````faaaazbbbbcNcc dddeeeeeeee fDfVf^fzffffg g"g𠘸ؘh:mHsHhLmHsHh9SmHsHh(ymHsHhFJmHsHhUmHsHhmHsHh}smHsHhICmHsHh U:mHsHh3mHsHh[mHsHh:mHsHhmHsHhmHsHh!mHsH2"g$gDggggg@hNhZhxhhhhhi`ivixiiijZj\jtjvjxjjjjjjjjjjj&kknnpqqqqqrxhkmHsHhpmHsHh&mHsHh BmHsHhXmHsHhBImHsHh29cmHsHh%9mHsHhGmHsHh HmHsHh.mHsHhQcJmHsHh9SmHsHhmHsHh}smHsHhmHsHh[mHsH/kmnppqVqqrr0rrs\tFufvNwwxyzB{{|T}"~rf gd Hgd&rr0rsfvwxyz{{{{{|T}v}x}}}"~~Xr>Xdf "$.BDvf舀xpxph@mHsHh}zmHsHh-4mHsHh BmHsHh)b5mHsHhEmHsHh HmHsHhS& mHsHhXURmHsHh-mHsHh4ZmHsHh#mHsHh+mHsHh@RmHsHhY]mHsHh4mHsHh%9mHsHhpmHsH) ҁ"$&(*,.DFgdvgd Hfhƒ̃ :ʅ2 ؎NȏȭhhICmHsHh\mHsHhICmHsHhdmHsHh`mHsHh-4mHsHhvmHsHhdmHsHh@mHsHh4~mHsH 02ȉʉ@BVXʌ̌Z\gdv,1h/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DAD Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List :efno%&qrDEF >?78cefghiHJ4Gkrs34QR S ! $$$%%J'K'L'M'N'O'P'Q'R'S'T'U'V'W'`'a'((\)*****++'+++=,,B--._..k//0}00 11B2222 3 3!3"3#3$3%3&31323n46666666666666666666666/707788:8;8t8u88899]9^99999 :0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000"/6?^"grf"%'()*HIKMHBk #&+JLN$8@0(  B S  ?dfno$&  {|34hj ,.qrDF0 1 Z [ P Q    G H M N m n  5 6 d e k m !@A>?OPuv{|78\^<=Z[tu?@JKXYbiGJkl'(24lmBDuw*+FGXZuv89oq01ijos2334PQ !DEJ K Q S !!S!U!!!!!!!!!"" " "O"P"x"y""""" ##L#M#######$ $$$$$%%1%2%:%;%>%?%%%%%%%&&&&&&&&&&&&<'='I'W'`'a'b'd'u'v'}''))])^)******++k+l+..d/f///00000022;2=2A2B2R2S2 3&30323W3X3\3]333333333m4n44444 5555(6*6666666666 7/7078888:8;8t8u88899]9^99999999999 : :dfmo$&prCF =?68bceiGJ34FGjkqs24PQQ S !!$ $$$%%J'W'_'a'(((([)\)********++&+'+++++<,=,,,A-B----.^._...j/k///00|0}0001 111A2B2222222 3 33&30323m4n4666666.707778898;8s8u88899\9^99999 : :cgi4W'a'L)\)B-U---&323668:8;8u8^999 : : :x y ft [ S& f:]m@cd H.?d4~gH##'1E'5)+{/(2y355)b5"V6>a7%9 U:v;2;Nx<s>&Y?KABjB CIC EE# HIBIFJQcJ $K?&KUMNOCR@RXUR9S &TL9TkTOUXApX 5Y_Z[A]^@^^"^_O`29cTcd}Kdhikkk0mfn|oNpjpcrs}st(v}z_#{T|~|]}p:)py)-D`DX2 pf,jlrGs ](Z.o6S_xC L7N="`"J-v-4E&E[4:4Z8T(#C 1Pl9LedY]-f2 E B5T'Te!pfV(y!c-I\}M&)UVF37ylzVUYbi@`';  :PP PPP"P$P*PX@P.P4P6P:P<P>P@PBPXUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"h@&@&b1ib1i!r4992 HX)?{/2aYour User NameZrinkaOh+'0t  0 < HT\dlaYour User Name Normal.dotZrinka2Microsoft Office Word@@.@.b1՜.+,0 hp  Your Organization Namei9 a Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxz{|}~Root Entry F4/Data P1TableX:1WordDocument.SummaryInformation(qDocumentSummaryInformation8yCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q