ࡱ> hjgq`2bjbjqPqP .::4<<<<\ $hb:GGGGGGG <jG0G>GGG1<< Zadarski filoloaki dani II. Zbornik radova. Petar Zorani i njegovi suvremenici. Slavenski prostori u putopisnoj literaturi i knji~evnosti. Znanstveni rad akademika Dalibora Brozovia. Urednica: Divna Mrde~a Antonina, Zadar, Sveu iliate u Zadru / Odjel za kroatistiku i slavistiku, 2009., 503. str. Filologija sjeanja i uronjenost u prostor U izdanju Sveu iliata u Zadru izaaao je zbornik radova izlo~enih na znanstvenome skupu II. zadarski filoloaki dani, odr~anome u Zadru i Kukljici 8. i 9. lipnja 2007. g. Odr~ana izlaganja bila su podijeljena u tri tematske cjeline te se tako donose i u zborniku. Dvije od triju tema nametnule su se prigodno, kako je to i istaknula urednica zbornika, odnosno skup je bio prilika da se progovori s povodom o dvama uglednicima, koji su svojim djelom ili ~ivotom bili neraskidivo vezani uz Zadar. Prisjetili su se stoga sudionici skupa 500. obljetnice roenja Petra Zorania te 80. obljetnice roenja nedavno preminula akademika Dalibora Brozovia kroz tematske cjeline  Petar Zorani i njegovi suvremenici te  Znanstveni rad akademika Dalibora Brozovia . Trea je cjelina  Slavenski prostori u putopisnoj literaturi i knji~evnosti bila posveena putopisnoj literaturi takoer s naglaskom na promialjanjima o mediteranskome prostoru. Iako prigodne, te u jednu ruku vezane uz ograni en zadarski prostor, teme su ponudile upravo suprotno: velik broj radova u kojima je zahvaen airok spektar znanstvenih pristupa, od knji~evnopovijesnih do knji~evnoteorijskih, od lingvisti kih do sociolingvisti kih. Vjerujemo stoga kako e ovaj zbornik biti poticajan filolozima razli ita usmjerenja i airokih interesa. Divna Mrde~a Antonina, urednica zbornika, uvodnim je lankom popratila zbornik u kojem je obrazlo~ila idejni koncept Zadarskih filoloakih dana kao susreta  (...) s povodom filoloakih sjeanja na ljude i dogaaje i kao poticajno mjesto airokim interesima za najrazli itije teme (...) . Istaknula je i posebnu va~nost skupa s obzirom na velik odaziv i prinos mlae generacije znanstvenika. U prvoj cjelini prevladavaju radovi knji~evnoteorijskoga usmjerenja uz pokoji lanak o Zoranievu jeziku. Uglavnom se propituje ~anrovska pripadnost i odreenje Planina uz tuma enje ogleda Zoranievih uzora i predlo~aka u romanu. Divna Mrde~a Antonina tako progovara o ~anrovskoj slo~enosti djela zbog preplitanja alegorijskoga i povijesnog sloja uz moralno-didakti ke epizode, epistolarni okvir, ali i uo ljive elemente anti kih predlo~aka. Knji~evnoteorijsko promialjanje o Planinana donosi takoer rad Renate Hansen-Kokorua, koja razmatra funkciju intertekstualnih odnosa u romanu uz detaljan pregled radova posveenih tuma enju intertekstualnosti i citatnosti u Zorania. Vesna Frangea u svome lanku donosi novo itanje i interpretaciju tekstova iz romana Posveta i Uzorak puta, a Andrijana Jusup prou ila je te usporedila tri razli ita poimanja Zoranieva romana u talijanskim pregledima povijesti knji~evnosti, pisanima sredinom 19. st., u kojima se problematizira utjecaj Sannazzarove Arkadije na Zorania. Tuma enje Planina kao putopisa te praenje i rekonstrukciju  hoda po konkretnome geografskom prostoru donosi Franjo Smilja i, a Josip Fari i, polazei takoer od navedenih geografskih lokaliteta u romanu, iznosi spoznaje o geografskokartografskome sloju djela, i to, ato je posebno va~no, u kartografskim djelima koja su iz Zoranieva vremena. Utjecajem anti kih knji~evnih uzora na Zoranievo pisanje bavi se u svome radu Nada Buli, dok Gordana Gali Kakkonen promatra roman iz renesansne perspektive, posebice te~nje za sveobuhvatnoau. Smatra da je ona urodila pretencioznoau koju Zorani u pojedinim epizodama nije mogao u potpunosti ispuniti, pa se u pojedinim epizodama doima kao nedore en i povraan. Izazove ato ih donosi postavljanje na scenu kompleksno strukturirane grae, kao ato su Planine, analizira Ana Gospi te predstavlja dvije scenske adaptacije romana: ambijentalnu predstavu Kazaliata lutaka te plesnu izvedbu Zadarskoga plesnog ansambla. Mogue je tako upoznati se s dvama razli itim teatroloakim vienjima istoga narativnog predloaka. Antun Paveakovi piae o Zoranievu suvremeniku Mavru Vetranoviu te iznosi detaljno vienje Pelegrina uz propitivanje o ~anrovskoj odreenosti (odnosno  neodreenosti ) Pelegrina i Planina. Slijedi krai niz lanaka o jezi nim i stilskim osobinama Zoranieva romana, koji su svakako va~an doprinos s obzirom na manjak jezi nih studija u usporedbi s knji~evnopovijesnim i knji~evnoteorijskim istra~ivanjima. Anastazija Vlasteli sa~ela je dosadaanje prikaze zna ajki Zoranieva jezika te ih nadopunila analizom atributa i prikazom na ina izricanja posvojnosti. Ljiljana Koleni usporedila je morfoloake imenske i glagolske oblike s onima u Kaaievoj gramatici s pretpostavkom da Zoraniev jezik mo~e predstavljati tadaanju jezi nu praksu koja se zatim ogleda u normativnom priru ku, kao ato je prva hrvatska gramatika. Ipak, dva autora predstavljaju dvije razli ite stilizacije knji~evnoga jezika, Zorani isklju ivo akavsku, a Kaai atokavsku i akavsku, pa se u tome uo avaju obli ne razlike. Pregled Zoranieve sintakse, ato je i novina s obzirom na dosadaanje fonoloake, morfoloake, ali i stilisti ke tuma e djela, iznose Boris i Martina Kuzmi. Smatramo ovaj pregled izrazito korisnim s obzirom na to da je sintaksa pre esto zanemarena u jezi nopovijesnim studijama, on obuhvaa obradu kategorija posvojnosti, polo~aja negacije ne, uporabe veznika ni/niti, veznika suprotnih i dopusnih re enica, sintakse glagolskih i imenskih oblika te utjecaja romanskih konstrukcija u re enicama. U drugoj se tematskoj cjelini problematizira pitanje prostora kao okosnice knji~evnoga ~anra putopisa, ali i analizira njegova funkcionalnost u raznim knji~evnopovijesnim razdobljima. Prvi je lanak Ive Beljan o prostoru Bosne i Hercegovine u putopisima bosanskoga franjevca Ivana Franje Jukia uz propitivanje o ulozi prostora u preporodnoj knji~evnosti. Dio su anga~irane preporodne knji~evnosti i putopisi Mihovila Pavlinovia, objavljeni u zbirci Puti u Zadru 1888., na koje se u svome lanku osvre `imun Musa, dok Zvjezdana Rados problematizira Pavlinovieve romanti arske zapise o Dalmaciji te zaklju uje kako  (...) njegovo umijee povezivanja  ljudi i krajeva (...) otvara putove modernoj Matoaevoj putopisnoj prozi. Temu uloge mediteranskoga prostora u putopisnim djelima Vladislava S. Kaanskoga, Stefana M. Ljubiae, Ivana Mil etia i Frana Alfirevia nastavlja Milorad Nik evi. Za slavenski prostor i sjeanja s mladena koga putovanja po  balkanskome teritoriju vezani su i putopisni feljtoni Maxa Frischa, koji su objavljeni zasebno, ali takoer ine i va~nu okosnicu njegova prva romana, a o njima piae Silvija Kabi. Opis najprije zabranjivane, a zatim nagraivane knjige putopisa, Sentimentalno putovanje, maarskoga knji~evnika Ferenca Fejta, u kojoj iznosi intimne dnevni ke zapisJ T V X   : > @ ` x * @ ~  \ ^ JL~20¸hNTOJQJ^Jhy~ OJQJ^JhguOJQJ^Jh\,OJQJ^JhmOJQJ^Jh7Wh`h[hih hA@h;\hmhDh(hp hNTh{9V X T{2$dh`a$gdz$dh`a$gdN$dh`a$gd_T $dha$gdA= $dha$gd" $dha$gd( $dha$gd{ 2PbdnNz"$prHκ⒈~tjjt`VherOJQJ^Jh$l5OJQJ^JhnKOJQJ^Jh_TOJQJ^JhPOJQJ^Jh?OJQJ^Jh"OJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^Jh;\OJQJ^JhgOJQJ^JhaOJQJ^Jh5$OJQJ^Jhy~ OJQJ^JhNTOJQJ^Jh[OJQJ^Jh*"OJQJ^JHJLN\^`2@B:HJX`bdv,<>\lrجآآآ؀vllvhA=OJQJ^JhuYOJQJ^Jhs[{OJQJ^Jhs[{hs[{6hy9hs[{hh|h|OJQJ^Jh"OJQJ^Jhy9OJQJ^Jh8OJQJ^Jhh6OJQJ^JhOJQJ^Jh`OJQJ^JherOJQJ^JhxOJQJ^J&8dp 4DN   R T Cghy96OJQJ^Jhy96OJQJ^Jh>CghA=6OJQJ^Jhy9OJQJ^JhA=OJQJ^JhaOJQJ^JhOJQJ^JhuYOJQJ^Jhh(OJQJ^J$""""####8$n$z$$$$$,%.%D%F%Z%\%%%%%&&&,&.&&&f'*(,(L(((~)))캎캀rh` h` 6OJQJ^Jh4h` 6OJQJ^Jht"OJQJ^JhoIOJQJ^Jh&HshA=6OJQJ^JhmOJQJ^Jh` OJQJ^JhrOJQJ^JhFOJQJ^Jhh(OJQJ^Jhy9OJQJ^JhA=OJQJ^JhwOJQJ^J()))T-p-r-v-(1z1111"222222233333(484F4H4`4b4d4444L566T7\788T8x99 ::;ݾݾݾݴݪ~hb]hA=6OJQJ^JhA=OJQJ^Jhe!|OJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^Jh,POJQJ^Jhr86OJQJ^Jh0pOJQJ^Jh-OJQJ^Jhr8OJQJ^Jh` OJQJ^Jhh` 6OJQJ^J-;;b<d<0=2=4=`=b=d====>P`PPQQRT&TTT@WWWWXXXYYY[&\4\^\`\ʿ컷짝읉ukakhjOJQJ^JhOsOJQJ^Jhz7OJQJ^JhYPOJQJ^JhQOJQJ^JhrOJQJ^JhKxOJQJ^JhOJQJ^JUhhpJhA=hA=6OJQJ^JhQhA=6OJQJ^Jh*5,OJQJ^JhOJQJ^JhA=OJQJ^Jh7OJQJ^J&e s putovanja po Hrvatskoj i posebice Dalmaciji, donose nam Branka Brleni-Vuli i Tina Varga. U zasebnome prilogu autorice piau o utjecaju dvaju maarskih knji~evnika, Attile Jzsefa i Endrea Andyja na Fejta, ato je urodilo njegovim izrazitim lirskim senzibilitetom. O problemima ~anrovske klasifikacije postmodernisti kih hrvatskih putopisa i angloameri kome utjecaju u njihovu stvaranju piae Sanjin Sorel. Zanimljivu jezi nu analizu o udjelu ruskoga leksika i njihovoj fonoloakoj i ortografskoj prilagodbi u putopisima o Rusiji Miroslava Krle~e i Augusta Cesarca iznijela je Marina Rad enko. Uvodni lanak treoj cjelini, posveenoj sve aru Daliboru Brozoviu, napisao je Josip Lisac, u kojem iznosi podatke o raznovrsnoj stru noj i znanstvenoj djelatnosti priznatoga akademika, detaljan ~ivotopis te bogatu bibliografiju. Zaklju uje kako su Brozovieva  silna energija i radoznalost urodile  pregolemom svestranoau , ali i razumljivom nemogunoau da se u svim znanstvenim podru jima, kojima se bavio, doe do potrebne sinteze, a svim otvorenim pitanjima i problemima ponudi zadovoljavajui, kona an i trajan odgovor. Nasreu, upravo su takvim nedore enostima pojedini autori, bez suviana kriticizma, pronaali poticaj za novo pre itavanje Brozovievih radova. Uz takve radove, koji se temom doti u Brozovievih rasprava o pitanjima vezanim uz jezi nu standardizaciju, ortografske i ortoepske norme, dijalekte, jezi ne subvarijante, ato ini samo dio njegova znanstvena rada, iznesena su zapa~anja i o onim Brozovievim okupacijama koje iska u iz okvira samoga jezikoslovlja. Radovi su to o Brozovievoj profesorskoj i prevoditeljskoj karijeri, koje se dotaknuo Josip Lisac ili o rijetko spominjanoj ulozi jezi noga savjetnika, na koju nas je podsjetio Ilija Potuer. Ivan Boakovi se osvrnuo na Brozovieve knji~evnoteorijske radove te na njegove stru ne knji~evne kritike. U vrlo opairnome radu Nikole Raaia o Brozoviu kao esperantologu i interlingvistu otkriva se, usudili bismo se rei i  nje~nija , Brozovieva sklonost: ljubav prema esperantu i jezicima uope koja je urodila poezijom na esperantu, ali i vrsnim prijevodima hrvatske i makedonske poezije na esperanto. Autor ne pretendira na odvajanje Brozovievih naizgled razli itih interesa, ve suprotno pokazuje kako se  (...) esperantoloaki i interlingvisti ki interesi Dalibora Brozovia (...) uklapaju u cjelinu njegova znanstvena opusa, (...) ali i u cjelinu njegova svjetonazora kao osobe i lingvista. Stjepan Damjanovi usmjerio je svoj lanak o Brozovievu radu, u skladu sa svojim u~im interesom, paleoslavisti kim temama, kojih se Brozovi doticao u svojim raspravama. Ponudio je tako uspjeanu sintezu Brozovievih jezi nopovijesnih radova, po evai od njegove opeprihvaene trodiobe baltoslavenske jezi ne zajednice pa do isticanja esto zanemarivane va~nosti poznavanja  staroslavenskoga , ato je  (...) nadomjestak za praslavenski, tj. za zajedni ki slavenski jezi ni iskon i kao nadomjestak za po etne faze svakoga od svih slavenskih jezika. Stoga se Damjanovi osvre i na Brozovievu periodizaciju hrvatskoga jezika s posebnim naglaskom na najraniju tropismenu jezi nu povijest, odnosno na  prvo nestandardno razdoblje . Sljedea su dva rada posveena Brozovievim raspravana o crnogorskome jeziku, koji se zbog tadaanjih dr~avnih ustavno-pravnih okvira nije smatrao zasebnim, slu~benim jezikom. Bogat je dijalekatskim podatcima o crnogorskim govorima, prikazom povijesnoga razvoja te biljeakama s rasprava o statusu crnogorskoga jezika rad Vojislava P. Nik evia, koji zapravo polemizira s dvama Brozovievim enciklopedijskim lancima o jeziku Crnogoraca, u kojima se, istina, opisuju crnogorski govori, ali ne kao zasebna cjelina, ve u kontekstu aire dijalekatske zone, te se i dalje podrazumijevaju sastavnim dijelom srpskohrvatskoga jezika. Autor sudbinu crnogorskoga jezika usporeuje s kodifikacijom slova koga jezika nakon  umjetne zajednice s eakim jezikom. Drugi lanak o istoj temi donosi Adnan igri, posveen Brozovievoj interpretaciji crnogorskoga jezika kao subvarijante srpskoga. Isti e kako se u kontekstu vremena, tj. politi ke situacije 60-ih i 70-ih godina, ali i unutarnje borbe izmeu tzv. lingvista tradicionalista i montenegrista, i takva njegova izjava o postojanju subvarijanti srpskohrvatskoga jezika mo~e smatrati  hrabrom i avangardnom . Anita Celini i Mijo Lon ari predstavili su dijalektoloaka Brozovieva zapa~anja o kajkavskome narje ju, a Stjepan Babi je svoj lanak posvetio Brozovievim zaslugama u priznavanju hrvatskih naglasaka ujedno uz razdvajanje od srpskih, za koje je takoer vrijedila Dani ieva zajedni ka norma. Joa je jednom normativnom pitanju posveen sljedei lanak, rad Mile Mamia o problemu jata i Brozovievu doprinosu u njegovu razrjeaavanju i odmicanju od  vukovske tradicije s pozivom na novo propitivanje postojeih  polovnih pravopisnih i pravogovornih rjeaenja. Pravopisnoj problematici posveena je i analiza rezultata dobivenih ispitivanjem izgovora spoja dentala i afrikata meu splitskim studentima potaknutoga Brozovievim lankom  Dentali ispred afrikata: gube li se ili izgovaraju? (1972./73.) Autorice su Anita Runji-Stoilova i Marijana Tomeli urlin, koje zaklju uju kako i dalje treba ustrajati na usustavljivanju pravopisne norme i u pitanju pisanja dentala ispred afrikata. Loretana Despot donosi pregled jezi nih standardizacijskih prinosa iz Slavonije tijekom 18. stoljea kroz prizmu Brozovieve razdiobe povijesti hrvatskoga jezika, a o Brozovievim doprinosima prou avanju povijesti hrvatskoga knji~evnoga jezika piae i Sanja Holjevac. Prikazati Brozoviev rad zna ilo je dotaknuti se velikoga broja lingvisti kih tema i nanovo ih aktualizirati. Revizija je bila potrebna zbog novih politi kih prilika i mogunosti da se otvoreno i slobodno progovori o osjetljivim temama, kao ato su statusi i norma svakoga od pojedinih jezika bivae zajednice naroda. Neke od tema stoga prelaze lingvisti ke okvire. Vrijednost je ovoga zbornika upravo u tome ato su autori, obilje~avajui dvije va~ne obljetnice, prevladali puko prigodni arsko aaenje te u svojim radovima iznijeli nove spoznaje i kriti ka vienja  poznatih tema. Neka od standardnojezi nih pitanja i dalje e ostati otvorena jer zbornik i nije mjesto u kojemu ona mogu pronai svoj odgovor. Nove obljetnice bit e stoga prilike za produbljivanje i propitivanje ovih zapisa. Martina Kramari `\\\\\\\\\\\____0`2`c\ccccccddrdde0e>eBeReXepeeeeeeff.f0fffffggκκⰺⰦⰜ~h-OJQJ^JhD]~OJQJ^JhOJQJ^Jh46OJQJ^JhKxOJQJ^JhA=OJQJ^JhK+OJQJ^JhrOJQJ^JhNOJQJ^JhjOJQJ^JhHOJQJ^JhS#OJQJ^JhOJQJ^J$ 02h)A)E)p)s)))))))))%*(*5*6*G*H*N*W*_*b*c*k*r*t*****B+I+g+k+m+u+, , ,,$,0,m,p,,,,,,,,-----+-+---8.D.X.[...Y/]///1030A0H000]1f1111122"2*2+202Y2[2o2p222222233333393<3O3q3v3w333333344444*,VYoq UV00444*VVW27oL L [ [ d e {|RRJK''C+G+g+g+h+i+,,----+-+---1020A0G0o2p22222333333v3w344444444,PyNwoIW*"-y~ ` n ?#?D DLDdHpJnKJR?@ABCDEFHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefiRoot Entry Fk1TableGWordDocument.SummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q