Pregled bibliografske jedinice broj: 454810
E-uključenost: Informacijski aspekt konzervatorsko-restauratorske profesije
E-uključenost: Informacijski aspekt konzervatorsko-restauratorske profesije // Informatica museologica, 39 (2008), (1-4); 93-97 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 454810 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
E-uključenost: Informacijski aspekt konzervatorsko-restauratorske profesije
(E-inclusion: The Information Aspect of Conservation-Restoration Profession)
Autori
Kulišić, Marija
Izvornik
Informatica museologica (0350-2325) 39
(2008), (1-4);
93-97
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
informacijska uključenost; dokumentacija; konzervatorsko-restauratorska djelatnost
(e-inclusion; documentation; conservation-restoration profession)
Sažetak
Konzervatorko-restauratorska struka jedna je od poslijednjih baštinskih profesija od koje se očekuje da se spremno uključi u procese informatizacije i digitalizacije kulturne baštine i na taj način omogući pristup informacijama o pojedinim kulturnim dobrima. To se u prvom redu odnosi na opsežnu popratnu dokumentaciju koja nastaje pri zahvatima na umjetninama ili građevinama, a predstavlja informacije o pojedinom predmetu ili objektu koje su korisne za kasniji rad, pa i za samu valorizaciju kulturne baštine. Potreba da konzervatorko-restauratorski procesi i metode budu popraćeni opsežnom dokumentacijom koja bi morala biti javna i dostupna, te po mogućnosti objavljena, određena je Venecijanskom poveljom, međunarodnim dokumentom o zaštiti iz 1964. godine. Kako navodi ECCO u smjernicama struke, dokumentiranje provedenih dijagnostičkih istraživanja i konzervatorsko-restauratorskih tretmana jedna je od osnovnih zadaća konzervatora-restauratora. Konzervatorsko-restauratorska dokumentacija znači bilježenje informacija, koje su dobivene konzervatorsko-restauratorskim aktivnostima, na stabilni format i primarno je usmjerena na evidenciju stanja, na dokumentiranje radova te otkrivanje informacija o kulturnom dobru i pomoću kulturnog dobra. U tom segmentu posla informacijski sustav omogućava lakšu izradu, te bržu i bolju razmjenu i pristup potrebnim informacijama. U Hrvatskoj se razvijaju dva takva informacijska sustava, Teuta i Breuh. Takvi sustavi zahtjevaju kontinuirano korištenje kako bi se ponuđena aplikacijska rješenja mogla dalje razvijati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
