Naslov
Tretman lirske pjesme: metodološka hibridnost i pjesnički kanon u Đurđevićevim "Vitae illustrium Rhacusinorum"
(The Treatment of the Lyric Poem: Methodological Hybridism and the Poetic Canon in Đurđević's "Vitae illustrium Rhacusinorum")

Autori
Stepanić, Gorana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Colloquia Maruliana XIX: hrvatske i latinske pjesmarice 15. i 16. stoljeća (I.) / Jovanović, Neven ; Jozić, Branko ; Lučin, Bratislav - Split : Književni krug Split, 2010, 95-124

ISBN
978-953-163-335-2

Skup
Hrvatske i latinske pjesmarice 15. i 16. stoljeća (I.)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 20.04.2009. - 21.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ignjat Đurđević; pjesnički kanon; novovjekovna dubrovačka lirika; bio-bibliografski leksikon
(Ignjat Đurđević; poetic canon; early modern Dubrovnic lyric poetry; bio-bibliographic lexicon)

Sažetak
Bio-bibliografski spis Ignjata Đurđevića (1675–1737) Vitae illustrium Rhacusinorum (Vitae et carmina nonnullorum illustrium civium Rhacusinorum) nastao je u razdoblju između 1707. i 1716, a tiskan je u Beogradu 1935. (P. Kolendić). Dio je niza latinskih novovjekovnih bio-biografskih radova s područja lokalne književnosti (Amboz Ranjina, Ambroz Gučetić, Ignjat Đurđević, Serafin Marija Crijević, Đuro Bašić, Sebastijan Slade Dolci, Franjo Marija Appendini). Leksikon Vitae et carmina obuhvaća natuknice o 105 dubrovačkih književnika i znanstvenika, od srednjovjekovnih pisaca do autora sedamnaestog stoljeća. Natuknice se međusobno izrazito razlikuju svojim opsegom (od 2 retka do 8 stranica). Nepravilna struktura natuknica, promjenjiv opseg kao i nedosljednost u argumentaciji unutar natuknica sugerira da je djelo nedovršeno, odnosno da u obliku u kojem je došlo do nas predstavlja tek građu za sustavniji biografski leksikon. Unutar natuknica citirno je ukupno 137 pjesničkih tekstova tridesetosmorice imenovanih autora i šest anonimnih, na latinskom, hrvatskom i talijanskom, u opsegu od jednog do 208 stihova. Osim stihova Dubrovčana navode se i stihovi devetorice stranih autora. Stihovi samoga naslovljenika ili drugog autora citiraju se u 42 od 98 natuknica, a najveći dio natuknica u kojima se citiraju stihovi odnosi se na autore 16. stoljeća. Svrha citiranja velike količine stihova je dvostruka: s jedne strane, Đurđević-biograf u nedostatku pravih dokumenata uzima (ponajviše prigodne) stihove kao izvor biografskih podataka: poezija se, osim kao artefakt, percipira i kao dokument. S druge strane, navodi pjesničku građu kao svojevrsnu zalihu antologijske poezije dubrovačkog ranonovovjekovnog pjesništva. Citira se osjetno manje stihova iz 17. stoljeća u odnosu na stihove prethodnog stoljeća ; seičenteskni pjesnici dominiraju, čini se, kao pjesnici stoljeća koje se već percipiralo kao zlatno doba dubrovačke književnosti: radi se o poznatim autorima koje je tradicija putem prijepisa sačuvala i uvrstila u lokalni kanon. Đurđević u svojem leksikonu učvršćuje taj kanon i daje antologiju reprezentativnih stihova. Autori čiji su stihovi zastupljeni poznata su imena starije književnosti, između ostalih: Miho Monaldi, Frano Lukarević Burina, Marin Kaboga, Nikola Nalješković, Oracio Mažibradić, Sabo Bobaljević Glušac, Miho Bunić, Nikola Primović, Karlo Pucić, Ludovik Paskalić, Mavro Vetranović, Ilije Crijević, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarić, Šišmundo Menčetić, Džore i Marin Držić. Najcitirajniji je autor Ilija Crijević (17 pjesama), a slijede Didak Pir (13), Šiško Menčetić (12), Dinko Ranjina (11), Dominko Zlatarić i Miho Monaldi (po 9), Džore Držić (8), Sabo Bobaljević (7), te Marin Držić i Nikola Nalješković s po 4 pjesnička teksta. Autori u čijim se natuknicama najviše pjesničkih tekstova citira jesu Ilija Crijević (14), Šiško Menčetić (12), Dominko Zlatarić i Miho Monaldi (10), Dinko Ranjina (9), te Džore Držić (6) i Sabo Bobaljević (5). Pjesnički tekstovi koji su citirani nerijetko su paratekstovi izdanjâ s jakom komunikacijskom komponentom te otkrivaju profesionalnu i privatnu povezanost velikih imena dubrovačkog i talijanskog pjesništva u 16. stoljeću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA