Naslov
Usporedba zastupljenosti i značajki uporabe generičkih lijekova kardiovaskulare i neuropsihijatrijske skupine u Hrvatskoj i Sloveniji
(Cardiovascular and neuropsychiatric drugs - characteristics of the generic drugs usage in Croatia and Slovenia)

Autori
Kučina. Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.02

Godina
2010

Stranica
82

Mentor
Vitezić. Dinko

Ključne riječi
generički lijekovi; uporaba; kardiovaskularna skupina; neuropsihijatrijska skupina; Hrvatska; Slovenija
(generic drugs; usage; cardiovascular group; neuropsychiatric group; Croatia; Slovenia)

Sažetak
U magistarskom radu određen je i uspoređen udio propisanih lijekova iz skupine kardiovaskularnih i lijekova s djelovanjem na živčani sustav u ukupnoj potrošnji lijekova u Hrvatskoj i Sloveniji u razdoblju 2000. – 2008. godine. Udio lijekova s učinkom na kardiovaskularni sustav u ukupnoj potrošnji lijekova u Sloveniji je u svim promatranim godinama veći od udjela lijekova sa učinkom na kardiovaskularni sustav u ukupnoj potrošnji lijekova u Hrvatskoj. Udio u promatranom razdoblju raste u obje države. Financijski udio propisanih lijekova C skupine je u 2008. godini u Hrvatskoj veći od udjela izdovjenog za lijekove C skupine u Sloveniji, dok je na početku promatranog razdoblja u Sloveniji bio veći od udjela izdvojenog u Hrvatskoj. U obje države u početku promatranog razdoblja primjetan je trend rasta financijskog udjela izdvojenog za lijekove C skupine, iza čega u obje države udio pada (trend pada udjela u Sloveniji započinje 2002., a u Hrvatskoj 2005. godine). Određivanjem i uspoređivanjem potrošnje lijekova po podskupinama u skupini kardiovaskularnih lijekova u Hrvatskoj i Sloveniji uočene su razlike. Ukupno liječnici u Sloveniji liječe svoje pacijente sa više DDD/1000 stanovnika/dan lijekovima C skupine od liječnika u Hrvatskoj. U liječenju lijekovima C skupine, liječnici u Hrvatskoj propisuju manje lijekova podskupina C01 (Lijekovi s djelovanjem na srce), C02 (Antihipertenzivi), C09 (Lijekovi koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav) od liječnika u Sloveniji. Liječnici u Hrvatskoj propisuju više lijekova iz podskupina C08 (Blokatori kalcijevih kanala) i C10 (Pripravci za snižavanje serumskih lipida) od liječnika u Sloveniji. Određena je i uspoređena potrošnja najčešće propisivanih lijekova u C skupini u Hrvatskoj i Sloveniji, te je u Hrvatskoj u 2008. godini najpropisivaniji lijek bio amlodipin (iz podskupine C08), iza kojeg slijedi atorvastatin (iz podskupine C10). U Sloveniji su u istoj godini najpropisivaniji lijekovi bili enalapril i ramipril (iz pod skupine C09-Lijekovi koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav). Određen je udio propisanih generičkih lijekova u obje države, te se uočava da se u C skupini u Sloveniji u svim promatranim godinama uočava veća potrošnja po DDD-u originalnih lijekova od potrošnje u Hrvatskoj. U Hrvatskoj veći postotni udio u potrošnji lijekova C skupine čine generički lijekovi čiji je udio u čitavom promatranom razdoblju veći je u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Prosječna cijena jednog DDD-a liječenja i za originalne i za generičke lijekove C skupine manja je u Hrvatskoj od cijene u Sloveniji za 2008., i smanjila se u obje države u promatranom razdoblju. Pad cijene originalih lijekovima iz ove skupine u Hrvatskoj je bio veći nego u Sloveniji u promatranom periodu, dok je pad cijene generičkih lijekova u Hrvatskoj bio manji od pada cijene generičkih lijekova u promatranom periodu u Sloveniji. Udio propisanih lijekova s djelovanjem na živčani sustav u ukupnoj potrošnji lijekova u Hrvatskoj je u svim promatranim godinama veći od udjela u Sloveniji. U Sloveniji je udio lijekova N skupine u ukupnoj potrošnji lijekova u promatranom periodu kontinuiran, dok je u Hrvatskoj u blagom opadanju. Financijski udio izdvojen za liječenje lijekovima N skupine u obje je države podjednak, i kontinuirano raste u promatranom razdoblju. Usporedbom potrošnje lijekova po podskupinama u skupini lijekova s djelovanjem na živčani sustav u Hrvatskoj i Sloveniji uočeno je da se u obje države propiše približno isto DDD/1000 stanovnika/dan lijekova N skupine, a propisivanje u obje države u promatranom razdoblju pokazuje trend rasta. Raspodjelom propisanih lijekova uočava se najveća razlika u propisivanju lijekova iz podskupine N02 (Analgetici) i N06 (Psihoanaleptici), kojih se u Sloveniji propiše više nego u Hrvatskoj. Lijekova iz podskupine N05 (Psiholeptici) propiše se skoro dvostruko više u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Najčešće propisivani lijek iz N skupine u obje države je paracetamol (lijek iz podskupine N02 Analgetici). Među prvih 10 lijekova po potrošnji u DDD/1 000 stanovnika/dan u 2008. u Hrvatskoj su čak četiri anksiolitika (diazepam, alprazolam, oksazepam, lorazepam), dok je u Sloveniji među 10 najpropisivanijih lijekova samo jedan anksiolitik (alprazolam na 10. mjestu). U Sloveniji se među prvih 10 lijekova u skupini nalaze 3 lijeka iz skupine antidepresiva (sertralin, escitalopram i paroksetin na 5., 6. i 10. mjestu), a u Hrvatskoj su iz iste skupine na ljestvici samo sertralin i paroksetin, i to tek na 8. i 9. mjestu. U N skupini lijekova u Sloveniji se u svim promatranim godinama uočava veća potrošnja originalnih lijekova od potrošnje u Hrvatskoj, a potrošnja generičkih lijekova veća je u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Prosječna cijena jednog DDD-a originalnim lijekovima iz N grupe u Hrvatskoj raste u promatranom razdoblju ali je manja od cijene u Sloveniji, koja je skoro nepromijenjena u odnosu na 2000. godinu. Prosječna cijena jednog DDD-a liječenja generičkim lijekovima u Hrvatskoj za 2008. godinu manja je od cijene u Sloveniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija

Napomena
Magistarski rad je izrađen uz pomoć metodologije i pristupa prihvaćenog u odobrenom znanstvenom projektu (062-0620063-0060) te u području kardiovaskularne skupine lijekova kako bi se dobio farmakoekonomski učinak generičkih lijekova na ukupnu uporabu navedene skupine.

POVEZANOST RADA