Naslov
Sedimentološke i biostratigrafske karakteristike profila Bosansko Grahovo (Vanjski Dinaridi, Bosna i Hercegovina)

Autori
Hrvatović, Hazim ; Aljinović, Dunja ; Kolar-Jurkovsek, Tea ; Jurkovsek, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
II savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Teslić, Bosna i Hercegovina, 23.11.2006. - 24.11.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Donji trijas; Vanjski Dinaridi; Bosna i Hercegovina; konodontna biozonacija
(Early Triassic; External Dinarides; Bosnia and Herzegovina; conodont biozonation)

Sažetak
Istraživanja naslaga donjega trijasa Vanjskih Dinarida započeta kasnih sedamdesetih, nastavljaju se u duhu novih spoznaja i naročito nove i precizne biostratigrafije na osnovi konodonta. Na taj je način, a u svrhu precizne konodontne biozonacije, istraženo nekoliko profila donjotrijaskih naslaga Vanjaskih Dinarida u Sloveniji i Hrvatskoj te 2005. i 2006. godine u Bosni i Hercegovini. Utvrđivanje precizne biostratigrafije donjotrijaskih naslaga na osnovi konodonta te korelacija sa širim prostorom Vanjskih Dinarida bio je i osnovni cilj našeg istraživanja, a nalazi konodonta predstavljaju i prvi nalaz donjotrijaske konodontne fauna u Bosni i Hercegovini. U radu je prikazan slijed donjotrijaskih sedimenata južno od Bosanskog Grahova, u zasjeku ceste Bosansko Grahovo – Knin. Šire istraživano područje odlikuje se navlačnom tektonikom i prebačenim strukturama čije je formiranje bilo znatno uvjetovano dijapirizmom permskog evaporitnog kompleksa (Chorowitz, 1977). Istraženi slijed debljine 239 m predstavlja izuzetno dobro očuvana i jasno vidljiva sedimenološka obilježja iz kojih je bilo moguće rekonstruirati sedimentacijeske procese i okoliš taloženja, sekvencijsku pravilnost, kao i eustatičke promjene koje su nastupile uslijed relativnog povišenja ili sniženja morske razine (Aljinović, 1995 ; i Aljinović i Vrkljan, 2003). Na temelju makrofosilnog sadržaja (Grimani id r. 1975) spomenuti je slijed determiniran kao donji trijas te se predpostavlja kontinuitet taloženja od evaporita gornjeg perma preko crvenih dominantno klastičnih sajskih sedimenata u dominantno karbonatne sive kampilske sedimente (Grimani i dr. 1975) Prema istim autorima predpostavlja se da je toloženje sajskih i kampilskih naslaga trajalo kroz čitavi donji trijas. Na osnovi sedimentoloških istraživanje (Aljinović, 1995) u slijedu sedimenata izdvojena su tri facijesa: Siliciklastični facijes prisutan u donjem dijelu slijeda, Facijes karbonatnih madstona, koji se u kontinuitetu taloži na Siliciklastični facijes, te Siltozno-madstonski facijes u vršnom dijelu slijeda. Siliciklastični facijes karakterizira izmjena crvenih siliciklastičnih sedimenata (šejlova, pješčenjaka i oolitičnih i/ili bioklastičnih grejnstona). Taloženje ovog facijesa odražava plitke marinske, dobro aerirane sredine unutarnjeg šelfa s dominantnim utjecajem olujnih procesa. Crvene, dominantno klastične stijene koje su definirane kao Siliciklastični facijes određene su prema Griamaniju i dr (1975) kao sajske naslage te im je, kao i drugdje u Dinaridima, pripisivana starost koja odgovara najstarijem trijasu. Sivi karbonatni madstoni, lapori i kalkarenacejski siltiti čine središnji dio (Facijes karbonatnih madstona) i gornji dio slijeda (Siltozno-madstonski facijes), a predstavljaju taloge dubljeg unutarnjeg šelfa te djelomično i vanjaskom šelfu. Ova su dva facijesa prema Grimani id r. (1975) korelirana s kampilskim naslagama Alpa, te im je pridodata starost koja odgovara mlađem dijelu donjega Trijasa. Ponovljeno uzorkovanje profila Bosansko Grahovo u svrhu određivanja konodontnih biofacijesa pokazalo je da je litostratigrafska korelacija sa sajskim i kampilskim naslagama sensu stricto neodgovarajuća na ovom profilu kao, vjerojatno, i drugdje u Vanjskim Dinaridima. Asocijacija konodona iz uzoraka s profila Bosansko Grahovo odlikuju se prisustvom slijedećih rodova i vrsta: Hadrodontina anceps i Pachycladina oblique pojavljuju se zajedno u donjem dijelu slijeda dok je duž čitavog slijeda prisutna vrsta Pachycladina oblique. Na osnovu ovakve zajednice slijedu sedimenata se može doznačiti starost obliqua Zone koja odgovara smitiju. U uzorcima se uglavnom mogu naći fragmentirani konodonti, a njihova je učestalost relativno mala. Ovakav konodontni biofacijes predstavlja plitkovodne euhalinu zajednicu. Spatijska starost gornjeg dijela slijeda nije isključena, no odsustvo vrste Neospathodus triangularis koja je provodna za najmlađi spatij ne dopušta jednoznačnu odredbu. Novi biostratigrafski podaci na osnovi konodonata kao i sedimentološke karakteristike vertikalnog slijeda dozvoljavaju slijedeću interpretaciju: Nakon prekida taloženja koji je trajao od perma i tijekom starijega dijela donjeg trijasa (grizbah i dinerij), u smitiju marinska transgresija potapa evaporitne permske komplekse i nastupaju uvjeti taloženja vrlo plitkog mora. Razlike vertikalnog redanja facijesa mogu biti interpretirane nastavkom općeg transgresivnog trenda i uvjetima sporog cikličkog produbljavanjem plitke marinske sredine u mlađem dijelu donjeg trijasa. Literatura: Aljinović, D. (1995): Storm Influenced Shelf Sedimentation - an Example From the Lower Triassic (Scythian) Siliciclastic and Carbonate Succession near Knin (southern Croatia and Western Bosnia and Herzegovina). -Geologia Croatica, 48/1, 17-32, Zagreb Aljinović, D. i Vrkljan, M. (2002): "Gutter cast” tekstura kao mogući korelacijski marker - primjer donjotrijaskih sedimenata profila Plavno i Strmica (Hrvatska i Bosna i Hercegovina). -Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 14 ; 1-10, Zagreb Chorowitz, J. (1977): Etude geologique des Dinarides le long de la structure transversale Split-Karlovac (Yugoslavie). –Ph. D. thesis, Publ. Soc. Geol. Nord, Villeneuve d Ascq., 11, 331 p. Grimani, I., Šikić, K. & Šimunić, An. (1974): Osnovna geološka karta SFRJ, 1: 100 000, list Knin, Savezni geološki zavod Beograd. Grimani, I., Šikić, K. & Šimunić, An. (1975): Osnovna geološka karta SFRJ, 1: 100 000, Tumač za list Knin, Savezni geološki zavod Beograd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA