Naslov
Objektiviranje identiteta u procesu socijalne i političke mobilizacije periferije.
(Objectivation of identity in the process of political and social mobilization of the pheriphery)

Autori
Blagonić, Sandi

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.03

Godina
2010

Stranica
186

Mentor
Žmegač Čapo, Jasna

Ključne riječi
Istra; istrijanstvo; Istrijani; Istarski demokratski sabor; Hrvatska demokratska zajednica; regionalizam; nacionalizam; simboli; simbolička natjecanja; „Krasna zemljo“ koza.
(Istria; istrianity; Istrians; Istrian Democratic Assembly; Croatian Democratic Union; regionalism; nationalism; symbols; symbolical competitions; „Krasna zemljo“; goat.)

Sažetak
U poglavlju „Teorijsko-metodološka polazišta“ razlaže se temeljni interpretacijski okvir ovog rada: model simboličkih sukoba koje Simon Harisson dijeli na četiri idealnotipske paradigme unutar kojih suprotstavljene grupe manipuliraju simbolima ili kompleksima simbola. Poglavlje naslovljeno „Socijalna i politička mobilizacija hrvatskog dijela Istre u 1990-ima“ detektira glavne uzroke mobilizacije perferije (Istre) spram centra koje su glavni akteri Istarski demokratski sabor, te Hrvatska demokratska zajednica. Prijelaz etničke svjesnosti (awareness) u politički potaknutu povišenu etničku svijest (conciousness) rezultirao je redefiniranjem hrvatstva, pa onda i istrijanstva koje spram prvog postaje svojevrsna centrifugalna uvjetna unutarnja Drugost. Poglavlje „Dihotomizacija nominalnih i virtualnih identiteta u procesu mobilizacije periferije: Istrijani vs. Istrani“ prati simboličke borbe nad pojmovima „Istrijan“ i „Istranin“ u političkom diskursu od 1990-tih naovamo, te s time povezanim pomacima u značenjima tih pojmova. Poglavlje naslovljeno „Kultura i povijest: aktivirani diskursi identitetskog inženjeringa“ bavi se strategijama političkih aktera u interpretiranju kulturnih elemenata i povijesti kao diskursima uvučenima u konstrukciju, prije svega, istarskog identiteta. Poglavlje „'Mi se dižemo jer ne možemo dopustiti da budu veći Istrijani od nas': ritualne izvedbe u simboličkimn natjecanjima za (re)semantizaciju jedne pjesme“ sagledava simboličke sukobe koji se u 1990-ima i početkom ovog stoljeća vode oko pjesme visokog simboličkog ranga, današnje županijske himne „Krasna zemljo“. Monopolizacija pjesme od strane IDS-a dio je simboličkih zaliha koje ova stranka uspješno koristi na regionalnom političkom tržištu. Simboličke borbe koje prate prije svega lik koze obrađeno je u poglavlju „Građani nemojmo biit ovce, glasajmo za kozu / Cittadini, non siamo pecore, votiamo per la capra“: koza i boškarin u simboličkom sukobu“. Lik koze u političkim je borbama podvrgnut nizu simboličkih taktika od strane IDS-a, te njegovih oponenata koji kao protutežu instaliraju lik boškarina. Pretposljednje poglavlje „Prema reintegraciji: završetak tuđmanizma i dalje“ u svjetlu Turnerove socijalne drame interpretira kraj faze tuđmanizma kao početak (simboličke) reintegracije Istre u pomirenju sa centrom. Zaključak interpretira istrijanstvo u 1990-tima kao temeljni afektivni resurs glavnog nositelja regionalnog pokreta s početka 1990-ih, zajedno sa simbolima visokog semiotičkog ranga. Pored toga, konstruirano kao uvjetna unutarnja drugost ono je sredstvo kojim se pregovara sadržaj hrvatstva unutar liminalnog fenomena koji završava reintegracijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA