Naslov
Najzapadniji dio hrvatskoga nacionalnoga korpusa od 1918. do 1941. Prilog za povijesnu sintezu
(Most western part of croatian national corpus fom 1918 to 1941. Supplement to historic syntesis)

Autori
Strčić, Petar

Izvornik
Dani dr. Franje Tuđmana Hrvati kroz stoljeća (1846-9337) 2 (2009); 73-105

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, znanstveni

Ključne riječi
Hrvati; najzapadniji dio; 1918.-1941.
(Croats; most western part; 1918-1941)

Sažetak
Istra i veći dio Kvarnerskoga primorja s tadašnjom Rijekom, stoljećima su bili u rukama stranih vladajućih struktura. Taj izrazito hrvatski/glagoljaški prostor, s apsolutnom većinom Hrvata sve do 1943. u cjelini nikada nije bio u okviru hrvatskih državnih i drugih upravnih zajednica, ali su se Hrvati ipak održali kao svjesni pripadnici svoga etnosa/naroda/nacije. No, od 1918. do 1941. našli su se u teškoj nepogodi – kao nikada prije, i to u nacionalnoj, gospodarskoj, političkoj i drugoj. Naime, benevolentni vrhovi velikosrpske Kr. SHS 1920. i 1924. Istru, dio Kvarnerskih otoka i obale, s tadašnjom Rijekom, prepustili su Kr. Italiji. Najprije je nastao nacionalni udar – na desetine tisuća Hrvata otjerano je iz tisućljetnoga zavičaja, a imovina opljačkana ili na druge nasilne načine oduzeta, dok su institucije i udruženja kao i glasila zabranjeni. Preostali su stalno pod snažnim državnim denacionalizatorskim i drugim udarima (zabrana javne upotrebe hrvatskoga jezika, talijanizacija imena i prezimena, topografskih i drugih naziva). Usprkos svemu, upravo ovdje su izbili prvi antifašistički ustanci na svijetu, i to hrvatski. Iako su surovo skršeni, a bilo je i kasnije sudskih procesa i strijeljanja, ima i dalje otpora. Drugi svjetski rat za Kr. Italiju počinje u drugoj polovici 30-ih godina, ali mobilizirani Hrvati iz ovih krajeva sumnjivi su toliko da ih se stavlja u „specijalne “ bataljone, što udaljenije od zavičaja. No, iz Istre je najveći broj sudionika s hrvatskih prostora u antifašističkome otporu u Španjolskoj, te ima čak i pribjegavanja iz talijanske okupatorske vojske na stranu ugroženih Etiopljana (Abesinije). Taj najzapadniji dio hrvatskoga nacionalnoga korpusa dao je i prve ljudske žrtve u II. svjetskome ratu. No, zato je u samome ratu, vodstvo antifašističkoga NOP-a 1943. prvo pravno proglasilo sjedinjenje Istre s maticom zemljom Hrvatskom, što su poslije rata – i u pogledu drugih krajeva - prihvatile i međunarodnopravne konferencije u Parizu i Londonu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA