Naslov
Prilog poznavanju prilika u Rijeci i njezinu zaleđu uoči Hrvatsko-ugarske nagodbe te njihov utjecaj na hrvatski čitaonički pokret
(A contribution to the situation in Rijeka and its hinterland before the Croatian-Hungarian Agreement, and its influence on the Croatian reading room movement)

Autori
Polić, Maja

Izvornik
Historijski zbornik (0351-2193) 62 (2009), 2; 391-410

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Rijeka; Hrvatsko-ugarska nagodba; mađaroni; hrvatski narodni preporod; narodne čitaonice
(Rijeka; Croatian-Hungarian Agreement; pro-Hungarians; Croatian national reformation; national reading room)

Sažetak
Mađarsko/mađaronske/ungareške strukture tadašnje Rijeke, grada uz desnu obalu Rječine, namjeravale su uoči sklapanja Hrvatsko–ugarske nagodbe 1868. izuzeti taj grad od uprave Banske Hrvatske i staviti ga pod neposrednu upravu Pešte, odnosno mađarskoga kapitala u ekspanziji. Zbog toga su, kako bi prikazali nezadovoljstvo stanovništva hrvatskom vlašću i njegovu promađarsku orijentaciju, izazvali nemire, najprije u tadašnjoj Rijeci, potom i u potpuno hrvatskome području na lijevoj obali Rječine te ponad Bakra, u mjestima Praputnjak, Kukuljanovo, Krasica, Draga, Škrljevo i Čavljanica. Tim vladajućim strukturama na ruku je išla teška gospodarska situacija (primjerice, i propast bitnoga dijela privrede – jedrenjaštva u korist parobroda) koja je uslijedila kao posljedica neoapsolutizma u Habsburškoj Monarhiji («Bachov apsolutizam») te nemogućnost vlasti Banske Hrvatske da stanovništvu spomenutoga područja ponudi odgovarajuća rješenja. Razvoj situacije neposredno nakon pobuna i smirivanja utjecao je i na osnutak hrvatskih čitaonica u dijelu Primorja a time i na živi razvoj hrvatske nacionalne svijesti u tome dijelu Kvarnerskoga primorja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA