Naslov
Javno-zdravstveni problemi cestovnih prometnih nesreća na području Zagreba
(Public Health Problems of Road Traffic Accidents in the city of Zagreb)

Autori
Vorko-Jović, Ariana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
3.sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb / Krapac, Ladislav - predsjednik Odbora - , 2000, 6-7

Skup
Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Sažetak
Najviši mortalitet od raznih vrsta nesreća je u starijoj populaciji (65 i više godina);u toj se dobi najviše pogiba od padova, zatim slijede samoubojstva, a na trećem su mjestu prometne nesreće. U dobi od 15-24 godina prometne nesreće su najčešći uzrok smrti; najviše pogibaju vozači i njihovi suputnici.Među starijim ljudima najviše pogibaju pješaci.Podaci pokazuju,da je u Hrvatskoj najviše vozača nađeno pod utjecajem alkohola, manje pod utjecajem lijekova, zatim umornih, bolesnih i nešto malo drogiranih; broj poginulih u cestovnom prometu u Hrvatskoj je u kontinuiranom padu od 1990.godine i tek u 1999. pokazuje mali porast.U Zagrebačkoj županiji je među sudionicima u prometu najviše poginulih vozača (50%), a u gradu Zagebu (44%).Među poginulima veći je udio pješaka, a među ozlijeđenima je veći udio putnika nego pješaka. Prometne nesreće se najčešće događaju između 12-18 sati, kada je gustoća prometa najjača. Najviše nesreća događa se petkom, a najmanje nedjeljom, kada je i gustoća prometa najmanja. Rujan je mjesec sa najviše prometnih nesreća, a u 1999.godini je najviše prometnih nesreća bilo krajem prosinca.Na području Zagrebačke Županije i Grada Zagreba ljudi najčešće stradavaju u međusobnom sudaru vozila u pokretu i to u slijedu vožnje jedni za drugima.Najčešća vozačeva pogreška je neprimjerena brzina. Prevencija prometnih nesreća se sastoji od zdravstvenih, administrativno-policijskih i edukativnih mjera. Zbog impulzivnosti i vožnje u alkoholiziranom stanju najčešće stradavaju mladi vozači i stoga je predloženo uvođenje tzv.privremene vozačke dozvole.Prema Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa, treba se osoba, koja iz zdravstvenih razloga više nije sposobna za vožnju, uputiti u policijsku upravu, a od tuda na zdravstvenu komisiju za novooboljele vozače koja će odrediti dali će se toj osobi oduzeti vozačka dozvola privremeno ili trajno. Uz to je od velike važnosti izgradnja što boljih i sigurnijih prometnica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA