Pregled bibliografske jedinice broj: 452490
Od specifičnih reakcija do agregiranih dimenzija ličnosti: procjena gornje granice heritabilnosti u funkciji širine konstrukta
Od specifičnih reakcija do agregiranih dimenzija ličnosti: procjena gornje granice heritabilnosti u funkciji širine konstrukta // Suvremena psihologija, 12 (2009), 2; 323-338 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 452490 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od specifičnih reakcija do agregiranih dimenzija ličnosti: procjena gornje granice heritabilnosti u funkciji širine konstrukta
(From specific reactions to aggregated dimensions of personality: familial aggregation estimate in the function of construct width)
Autori
Vukasović, Tena ; Bratko, Denis ; Butković, Ana
Izvornik
Suvremena psihologija (1331-9264) 12
(2009), 2;
323-338
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
FFPI; porodična studija; ličnost; faktori višeg reda; heritabilnost
(FFPI; family study; personality; higher order factors; heritability)
Sažetak
U istraživanju se željelo ispitati postoji li povezanost razine mjerenja ličnosti i korelacija roditelja i potomaka, odnosno procjene gornje granice heritabilnosti ličnosti. Ličnost je konceptualizirana na četiri razine: razina specifičnih reakcija, razina domena petofaktorskog modela, razina faktora višeg reda i razina generalnog faktora. FFPI (Hendriks i sur., 1999) je primijenjen na uzorku od 115 adolescenta i njihovih roditelja. Korelacije otac-dijete, majka-dijete i regresije rezultata djeteta na prosječni rezultat roditelja izračunate su za 100 specifičnih reakcija, 5 domena (Ekstraverzija, Ugodnost, Savjesnost, Emocionalna stabilnost i Autonomija), 2 faktora višeg reda (α i β) i 1 generalni faktor ličnosti. Na razini specifičnih reakcija možemo govoriti samo o trendovima koji ukazuju na nisku heritabilnost (Mdn= 0, 13). Procjene gornje granice heritabilnosti ukazuju da se između 26% i 34% varijance fenotipa domena petofaktorskog modela ličnosti može pripisati agregiranim obiteljskim utjecajima. Na razini faktora višeg reda, procjene gornje granice heritabilnosti ukazuju na jednak udio genetskog utjecaja na fenotip (28-35%), a isti nalazi su potvrđeni i na razini generalnog faktora ličnosti (33%). Dakle, heritabilnost ličnosti je umjerena (26-35%) te približno jednaka na razini domena Petofaktorskog modela, faktora višeg reda i generalnog faktora, a nešto niža na razini specifičnih reakcija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301683-1399 - Genetski i okolinski doprinos razvoju ličnosti (Bratko, Denis, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus